U zapečaćenoj aluminijskoj komori u Njemačkoj, prije dvije godine, međunarodni tim znanstvenika proizveo je 10 oblaka poput onih na planetu Marsu. Svaki 'izvanzemaljski' oblak formirao se u vremenu od 15 minuta i pod uvjetima koji su kopija onih na Crvenom planetu.
Pročitajte i ovo
Postoji jedna 'kvaka'. Znanstvenici ih nikad nisu vidjeli svojim očima, jer komora u pitanju nema prozirnu površinu namijenjenu za direktno promatranje. Kako su onda znali da su oblaci unutra? Pomoći zraka lasera kojima su češljali unutrašnjost komore.
>> VIDEO Mars OPET iznenadio znanstvenike!
Njihova opažanja i analize dovele su do više zaključaka, jedan od kojih je kolika je temperatura i razina vlage potrebna da se stvore oblaci na Marsu. Njihov rezultat mogli bi unaprijediti matematičke modele vrmenskih uvijeta na Marsu, koji obično imaju problema s predviđanjem formiranja oblaka, pojašnjeno je u njihovoj studiji, koja je objavljena u znanstvenom časopisu 'Journal of Geophysical Research: Planets'.
Evo i recepta kako napraviti oblak s Marsa na Zemlji, odnosno kako su to napravili znanstvenici u Njemačkoj.
1. Prvo su ispumpali sav kisik iz komore. Komora u kojoj su izvodili eksperiment volumena je 84,5 kubičnih metara te ima podesivu temperaturu, pritisak i vlagu. Znanstvenici je inače koriste za proučavanje polarnih oblaka u Zemljinoj stratosferi.
2. Tim je nakon ispumpavanja kisika, u komoru upumpao ili inertni dušik ili ugljični dioksid, najčešće plinove u atmosferi Marsa.
3. Nakon toga su upuhali u komoru prašinu, koja materijalom i veličinom odgovara onoj na Marsu. baš kao i na Zemlji, oblaci na Marsu formiraju se oko zrna prašine, koja služe kao jezgre oblaka.
4. Snizili su temperaturu u komori i postupno je spustili s -63 stupnja na -84 stupnja Celzija. Ova posljednja brojka predstavlja prosječan dan 'za kratke rukave' na Marsu. Niže od te temperature više nisu praktički niti mogli u eksperimentu. Znanstvenici su tlak držali nisko, baš kao u atmosferi Marsa te pokušali s različitim razinama vlage, da vide koja kombinacija će upaliti i formirati oblake.
5. Na kraju su ispresjecali komoru laserima kako bi izmjerili što se događa unutra. Bilo kakvo formiranje oblaka omelo bi prolazak svjetla kroz komoru, što se i dogodilo.
Znanstvenici su otkrili da je pri niskim temperaturama potrebno iznimno puno vlage da bi se formirali oblaci na MArsu. Nisu sigurni zašto je potrebno toliko vlage, ali sada žele nastaviti s eksperimentima kako bi otkrili odgovor na to pitanje, prenosi popsci.com.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
Prirodne i lijepeBez šminke i s dioptrijskim naočalama ove slavne dame izgledaju baš poput nas
-
Damsko izdanjeKomad koji je preživio modne revolucije: S 92 godine Collins pokazala kako se nosi pravi klasik
