Iako su znanstvenici još uvijek zabrinuti zbog razvoja novih varijanti koronavirusa koje postaju manje ili više otpornije na antitijela koja se stvaraju u organizmu u osoba koje su preboljele covid, njihova je pojava ponovno pokrenula zanimanje istraživača za nove imunosne odgovore koji štite od virusa, piše stručni časopis Nature.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici proučavaju dostupne podatke, tražeći signale koji bi upućivali na to da bi T- stanice mogle pridonijeti održavanju trajnog imuniteta.
Nadaju se da bi T-stanice mogle omogućiti određeni imunitet i zaštitu od koronavirusa čak i u slučaju da antitijela postanu manje učinkovita u borbi protiv ove bolesti.
Znamo da su antitijela vjerojatno manje učinkovita u slučaju novih varijanti, no možda nas mogu spasiti upravo T-stanice. Sa znanstvenog aspekta to ima smisla, jer nemamo podatke, no možemo se nadati, kaže Daina Graybosch, biotehnološka analitičarka iz investicijske banke SVB Leerink u New Yorku.
Dosadašnji razvoj cjepiva protiv koronavirusa uglavnom je bio fokusiran na razvoj antitijela, što je potpuno opravdano, smatra Alessandro Sette s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji.
Takva razina zaštite smatra se zlatnim standardom, no najčešće zahtijeva velik broj antitijela. Sjajno je ako možete proizvesti veliki broj antitijela, ali nije nužno uvijek i moguće, kaže Sette.
Uz antitijela, ljudski imunosni sustav proizvodi i velik broj T- stanica koje mogu utjecati na virus. Neke od njih mogu uništavati i stanice zaražene virusom, a nazivamo ih CD8. Ostale, takozvane pomoćne T-stanice ili CD4 važne su jer obavljaju ostale imunološke funkcije poput stimulacije proizvodnje antitijela i novih T-stanica.
No stručnjaci ističu da T-stanice ne mogu spriječiti pojavu infekcije virusom s obzirom na to da se one aktiviraju tek kad je virus već dulje vrijeme prisutan u organizmu. Ipak, njihova uloga može biti presudna u trenutku kada se u organizmu pojedinca počnu razvijati simptomi koronavirusa.
U slučaju covida-19, T-stanice bi mogle odigrati ključnu ulogu i napraviti razliku između osoba u kojih će se razviti blagi simptomi bolesti i onih kojima će trebati hospitalizacija.
Ako su sposobne 'ubiti' stanice zaražene virusom prije nego što se one prošire iz gornjeg dijela respiratornog trakta, to će utjecati i na sam tijek bolesti, smatra Annika Karlsson, imunologinja s Instituta Karolinska u Stockholmu.
Istodobno bi mogle smanjiti zarazu tako što će ograničiti količine virusa koje cirkuliraju kod zaražene osobe, što znači da ta osoba u okolinu 'izbacuje' manje virusnih čestica.
T-stanice bi istodobno mogle utjecati i na nove sojeve koronavirusa.
Rezultati studije koju su proveli Sette i njegovi kolege, upućuju na to da osobe zaražene koronavirusom obično u organizmu generiraju T-stanice koje ciljaju najmanje 15 do 20 različitih fragmenata proteina koronavirusa.
Koji će fragment virusa T-stanice odabrati za napad varira od osobe do osobe, što znači da će ljudi moći generirati različite T-stanice koje mogu napasti potpuno različite dijelove virusa. Sette smatra da bi upravo zbog toga virusu moglo biti znatno otežano mutiranje, čija je svrha izbjeći odgovor T-stanica.
Nakon što su otkrivene nove varijante koronavirusa, osobito južnoafričkog, koji se pokazao znatno otpornijim na antitijela što ih je prouzročio dosadašnji virus, znanstvenici su počeli razmišljati o tomu bi li T-stanice mogle postati znatno manje osjetljive na mutacije virusa. Rani rezultati istraživanja imunologa pokazali su da bi se to moglo ostvariti, no ističu da je potrebno provesti još detaljnijih studija da bi se dobili kvalitetniji podaci.
Zbog pojave novih varijanti virusa, istraživači su već najavili da bi cjepiva mogla biti manje učinkovita u borbi protiv njih, pa farmaceutske tvrtke već traže načine pokretanja novih cjepiva koja bi znatno učinkovitije stimulirala rad T-stanica.
Jedna od njih je već pokrenula istraživanja. To je Gritstone Oncology, biotehnološka tvrtka iz Kalifornije koja razvija eksperimentalno cjepivo, a ono sadrži takozvani genetski kod nekoliko fragmenata proteina koronavirusa za koje se zasad zna da mogu izazvati reakciju T-stanica. Klinička ispitivanja ove vrste cjepiva trebala bi početi u prvome tromjesečju ove godine.
No predsjednik Gritstonea, Andrew Allen kaže kako se nada da će razvoj ovakve vrste cjepiva ipak ostati u eksperimentalnoj fazi te da će dosadašnja cjepiva biti dovoljna u učinkovitoj borbi protiv pandemije koronavirusa.
Nadam se da će postojeća cjepiva biti učinkovita u suzbijanju koronavirusa i njegovih novih sojeva te da naše cjepivo neće ni biti potrebno. Razvijamo ga da bismo bili spremni na potencijalno gori scenarij, no istodobno se nadamo da do toga neće doći. Bilo kako bilo, dobro je biti spreman na sve, rekao je Allen.
