Teleskope za promatranje i osluškivanje svemira raspoređuje se na raznim lokacijama - od nečijeg dvorišta do udaljene planine te u konačnici i samog svemira. Svaki tehnološki napredak teleskopa doveo je do izvanrednih otkrića o svemiru. Postavlja se pitanje - što bi trebao biti sljedeći korak u razvoju zvjezdarnica?
Prema najanovijoj studiji koja se nalazi na preprint repozitoriju arXiv, uvjerljiva opcija za idući korak jest Mjesečeva površina. NASA je prethodno dala potporu za istraživanje Lunar Crater Radio Teleskopa (LCRT), a retroreflektori su postavljeni na Mjesec tijekom misija Apollo kako bi se omogućilo precizno mjerenje udaljenosti.
Autori nove studije ocrtavaju postojeće ideje i uvode novi koncept nazvan "hiperteleskop". Dok su lunarni radioteleskopi poput LCRT-a stekli popularnost, drugi prijedlozi uključuju Life Finder Telescope At Lunar Poles (LFTALP), kolekciju teleskopa od 6,5 metara za proučavanje atmosfere egzoplaneta tijekom tranzita, i Lunar Optical UV Explorer (LOUVE), koji se fokusira na svijetlim ultraljubičastim objektima. Postoje čak i planovi za opservatorij gravitacijskih valova sličan LIGO-u na Zemlji.
Međutim, svi ti prijedlozi uključuju tehničke izazove koji nadilaze naše trenutne mogućnosti. Izgradnja niza zvjezdarnica na Mjesecu ostaje ambiciozan cilj, trenutno izvan našeg tehnološkog dosega.
Pročitajte i ovo
Autori novog istraživanja ipak nude jednostavniju ideju: osnovni optički teleskop koji koristi Mjesečev teren. Snaga optičkog teleskopa uvelike ovisi o veličini njegovog primarnog zrcala i žarišne duljine, pri čemu više zrcala povećava tu žarišnu duljinu. Hiperteleskop bi mogao koristiti primarni niz zrcala raspoređen duž terena kratera, s klasterom detektora obješenim na kabel, slično postavama zvjezdarnice Arecibo.
Manja zrcala pojednostavila bi konstrukciju, a oblik kratera smanjio bi potrebne radove na lunrnom tlu. Druga varijanta postavlja zrcala na jednu stranu kratera, a instrumente na drugu, omogućujući značajnu žarišnu duljinu, ali istovremeno ograničavajući raspon promatranja.
Pročitajte i ovo
Navedene su ideje u ranoj fazi, popraćene ogromnim izazovima, uključujući nakupljanje prašine na zrcalima i potencijalnu seizmičku aktivnost koja utječe na poravnanje zrcala teleskopa. Unatoč tome, očito je da će, kako se ljudi vraćaju na Mjesec, njihovim stopama i teleskopi, a budući lunarni opservatorij samo je pitanje vremena.
Izvor: Science Alert
