Znanstvenici iznenađeni: Intenzivan lov na nosoroge utjecao je na njihovu genetiku

Rogovi nosoroga svih vrsta postupno su se skratili i suzili u posljednjih sto godina, a uzrok tome isključivo je čovjek, odnosno lov, utvrdili su znanstvenici.

Pročitajte i ovo Hrvatski tim Tko zna koje sve tajne krije... Hrvatska sudjeluje u iznimno važnom projektu Posjetio PMF Milanović nasmijao studente: "Uvaljivala mi je te časopise..."

tri vijesti o kojima se priča Jutarnje podrhtavanje Potres pogodio Petrinju i okolicu: "Grmjelo je i treslo" Plav kao štrumpf U bolnicu stigao potpuno plav: Istina koju su liječnici otkrili nasmijala je cijelu hitnu VELIKI OPOZIV Uređaj koji im je trebao spasiti život - ubio ih je, mnogi su u strahu: "Ne izlazim, paranoična sam"

Nosorozi su ranije bili trofejni ulov, a od 2007. u porastu je krivolov zbog toga što se u tradicionalnoj azijskoj medicini koriste njihovi rogovi.

Rezultati istraživanja stručnjaka s Cambridgea, objavljeni u časopisu People And Nature, temelje se na analizama fotografija nosoroga u posljednjih 140 godina.

Pročitajte i ovo Važni za ekosustav Nakon 40 godina, nosorozi ponovno lutaju divljinom Mozambika

Znanstvenici vjeruju da učestali lov na nosoroge s većim rogovima znači da su preživjeli oni s manje impresivnim rogovima, a oni sada svoje genetske karakteristike prenose novim generacijama.

Nosorozi su vjerojatno najteži za istraživanje u prirodoslovlju zbog sigurnosnih razloga. I zato smo zbilja uzbuđeni što smo mogli pomoću fotografija dokazati da su im se rogovi s vremenom smanjili, kazao je Oscar Wilson, glavni autor istraživanja.

Nosorozi su rogove razvili s razlogom, neke vrste da dohvate hranu, druge da se obrane od predatora, pa smatramo da bi život s manjim rogovima mogao naštetiti njihovu opstanku, rekao je.

Znanstvenici su izmjerili rogove 80 nosoroga, fotografiranih od 1886. do 2018. godine. Radilo se o pet vrsta nosoroga - bijelom, crnom, indijskom, javanskom i sumatranskom.

Pročitajte i ovo Projekt koji traje od 2019. Znanost pomaže u spašavanju rijetkih vrsta sjevernog bijelog nosoroga

Proučavali su fotografije nosoroga koje su ubili lovci, uključujući poznatu fotografiju iz 1911. bivšega američkog predsjednika Theodorea Roosevelta iznad crnog nosoroga kojeg je upravo bio usmrtio.

Znanstvenici su mjerili i ostale dijelove tijela nosoroga kako bi se duljina roga mogla točno izmjeriti u proporciji s veličinom tijela.

Nosorozi su ugrožena vrsta. Danas ih je u divljini oko 30.000, a početkom 20. stoljeća bilo ih je pola milijuna. A tri vrste među njima - crni, javanski i sumatranski - na popisu su kritično ugroženih vrsta.