Zbog čega zapravo pocrvenimo od srama? Znanstvenici možda napokon pronašli odgovor

Crvenilo ili rumenilo u obrazima, univerzalna ljudska reakcija, može biti izvor nelagode kada se dogodi u trenucima samosvijesti ili neugodnosti. No, nedavna studija otkriva da je crvenilo više povezano s povećanom samosviješću nego s brigom o tuđem mišljenju.

tri vijesti o kojima se priča uhićen je Vraćao se pijan iz izlaska pa namjerno zapalio požar: Policija ga pronašla preko kamera, procurilo što se čuje na snimci 2:09 6 Slijedi kaznena prijava Svjedokinja podmetanja požara: "Vidjela sam muškarca koji je počeo bježati, zapamtila sam registraciju i zvala policiju" Užas u Irskoj Poginula petorica tinejdžera: Ukradenim BMW-om vozili u suprotnom smjeru da pobjegnu policiji?

U studiji je sudjelovalo 40 tinejdžera i 20-godišnjaka koji su gledali snimke sebe kako pjevaju karaoke dok leže u aparatu za magnetsku rezonancu. Unatoč tome što su znanstvenici otkrili više o vezi između crvenila i samosvijesti, to ne znači da to možemo i kontrolirati.

Najljudskiji od svih izraza - Darwin

Pročitajte i ovo Vrlo neugodno Znate li što je eritrofobija? Mnogi imaju ovaj problem, a evo kako se boriti protiv njega

Godine 1872. Charles Darwin nazvao je crvenilo najneobičnijim i najljudskijim od svih izraza. Ta reakcija se još i pojačava kada netko ukaže na crvenilo, često izazivajući veću neugodnost, bez obzira je li početni uzrok bio opravdan ili ne.

Crvenilo se događa zbog navale krvi u lice, ponekad zahvaćajući uši, vrat, prsa i čelo. Razlozi koji stoje iza crvenila dosad su zbunjivali znanstvenike: je li to zbog srama, neugode ili osjećaja razotkrivenosti?

Neki vjeruju da ljudi pocrvene zbog brige za tuđe prosudbe, dok drugi misle da je to nenamjerna reakcija koja se javlja prije svjesne misli. Studija iz 2004. godine otkrila je da crvenilo može biti intenzivnije na jednoj strani lica, ovisno o tome gdje promatrač stoji, ali male veličine uzorka ispitanika ograničavaju te zaključke.

Dok se bljedilo straha može objasniti u smislu preusmjeravanja protoka krvi s kože na skeletne mišiće, manje je očito zašto bi neugodnost zbog određenih vrsta društvenih problema trebala biti popraćena povećanim protokom krvi u predio lica, napisao je još 2010. godine britanski psiholog Ray Crozier za Britansko psihološko društvo.

Rezultati istraživanja prkose trenutnim teorijskim raspravama

Milica Nikolić, istraživačica psihologije na Sveučilištu u Amsterdamu, i njezini kolege koristili su se skeniranjem mozga kako bi istražili ta pitanja. Otkrili su da su obrazi volonterki postali vrući dok su se gledale kako pjevaju, što ukazuje na pojavu crvenila.

Pročitajte i ovo Future Tense 2023. 'Umjesto da ih se sramimo, svoje greške trebamo slaviti i učiti od njih'

Funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI) otkrila je da crvenilo aktivira područja mozga povezana s emocionalnim uzbuđenjem i pažnjom, ali ne i ona koja su uključena u mentaliziranje ili razmišljanje o tuđim mislima i namjerama. Ovi nalazi pridonose tekućim teorijskim raspravama o prirodi crvenila, ističu Nikolić i njezin tim, dodajući da njihove rezultate treba tumačiti s dužnom pažnjom.

Studija, objavljena u Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, priznaje potrebu za replikacijom na većem, raznolikijem uzorku izvan studentica sveučilišta.