Sve više ljudi - i mladih i starijih - osjeća se usamljeno, pokazuju nova istraživanja. Kako je moguće da se u vrijeme kada je svijet još povezaniji zahvaljujući pametnim telefonima, četvrtina svjetskog stanovništva osjeća izolirano?
Nova istraživanja ukazuju na to da se sve veći osjećaj usamljenosti, i uz njega povezani rizici od razvoja moždanog udara, srčanih bolesti, depresije i stresa, šire i među mladima i starijim građanima u industrijaliziranim zemljama.
U grupi mladih u dobi od 16 do 24 godina udio onih koji svakodnevno kontaktiraju s prijateljima pao je s 44 posto u 2015. na 36 posto u 2022. godini, nakon ranijeg pada od devet postotnih bodova između 2006. i 2015., podaci su Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Između 2018. i 2022. mladi su bili skupina koju je najviše pogodio osjećaj da su se društveni odnosi pogoršali, izvijestio je OECD na nedavno održanom sastanku u Parizu.
Među starijim osobama u dobi od 65 godina i starijima, najveći porast socijalne izolacije uočen je u svim dobnim skupinama. Udio ljudi koji su rekli da se nikad ne viđaju s prijateljima porastao je za 5,5 postotnih bodova na 11,4 posto između 2015. i 2022. godine.
Dugotrajna usamljenost povezana je s nekoliko poznatih zdravstvenih rizika, ali OECD ukazuje i na njezinu povezanost s lošijim radnim učinkom, s većom vjerojatnošću za nezaposlenost ili za rano napuštanje obrazovanja.
Istraživači su zamijetili da se muškarci i mladi pojavljuju kao nove rizične skupine.
Dok su muškarci u istraživanjima tradicionalno bili u grupama s nižom stopom osjećaja usamljenosti i boljom kvalitetom međusobnih odnosa od žena, između 2018. i 2022. godine u oba se slučaja situacija među njima pogoršala, kažu autori studije.
Istodobno, značajni faktori koji utječu na osjećaj usamljenosti su nezaposlenost i niski prihodi, kao i starija dob i život u samoći.
U usporedbi s općom populacijom, nezaposlene osobe i oni u najnižoj kategoriji prihoda su otprilike dvostruko skloniji osjećaju usamljenosti.
No OECD upozorava da je sveukupan porast izolacije pojedinaca vjerojatno odraz nevoljkog stupanja u izravan kontakt koji je zaživio u vrijeme pandemije koronavirusa.
Općenito, studija OECD-a otkriva da je u industrijaliziranim zemljama udio ljudi koji se u posljednjih 15 godina i osobno susreću i druže s drugim ljudia stalno opada, dok su se česti kontakti s prijateljima i obitelji putem telefona ili društvenih mreža povećali.
Usamljeni unatoč tehnologiji koja bi nas trebala povezati
Slični podaci iz 2024. ukazivali su na to da se gotovo četvrtina svjetskog stanovništva osjeća usamljeno, a američka organizacija za istraživanje Gallup upozorila je na pojavu "ozbiljnih fizičkih i mentalnih posljedica".
Porast usamljenosti događa se unatoč više desetljeća dugom tehnološkom napretku, poput kreiranja društvenih medija, koji ljudima mogu pomoći da ostanu u kontaktu jedni s drugima do stupnja koji se vjerojatno ne može mjeriti ni s jednim dosadašnjim u ljudskoj povijesti.
Istraživanja su pokazala da starije osobe mogu spriječiti usamljenost ako koriste internet. Studija iz 2024. objavljena u časopisu Nature Human Behaviour otkrila je da osobe u dobi od 50 i više godina koje koriste internet u prosjeku imaju manje simptoma depresije.
No istodobno, a posebno je to uočljivo među mlađim ljudima, postoje naznake da ovisnost o pametnim telefonima i beskonačno pregledavanje poruka i aplikacija pridonose problemima s mentalnim zdravljem.
Društveni mediji i demografske promjene
Godine 2023., glavni američki liječnik Vivek Murthy upozorio je na to da društveni mediji štete mlađim korisnicima.
Iste je godine Murthy upozorio na širu "epidemiju usamljenosti" u Sjedinjenim Državama te istaknuo da ona vodi u veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, demencije, moždanog udara, depresije, anksioznosti i prerane smrti. Krajem 2023. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) usamljenost je navela kao zdravstveni problem.
Demografske i društvene promjene su u bogatim zemljama, prema nekim studijama pridonijele porastu broja usamljenih ljudi. Jedan od razloga je činjenica da su obitelji brojčano manje, a starije osobe sve češće se smještaju u domove umirovljenika umjesto da o njima u starosti brinu članovi obitelji.
Liječnici sa Sveučilišta Harvard su 2025. objavili istraživanje koje upućuje na to da je među osobama starijim od 50 godina koje su "kronično usamljene" 56 posto veća vjerojatnost da će doživjeti moždani udar u odnosu na ostale svoje vršnjake.
