Višejezičnost može odgoditi kognitivno starenje i moguće zaštititi od demencije, a učinak se čak povećava s brojem jezika koje govorite, rezultati su israživanja Trinity Collega u Dublinu.
Istraživanje provedeno na više od 86.000 odraslih osoba u 27 europskih zemalja je pokazalo da ljudi koji redovito govore više jezika u prosjeku sporije stare.
Međunarodni tim pod vodstvom Agustina Ibaneza, objavljen u časopisu Nature Aging, usporedio je kronološku dob sudionika s biološkim podacima i obrascima ponašanja, uključujući zdravlje, kondiciju, način života i društvenu aktivnost.
Zatim su izračunali jesu li pojedinci biološki mlađi ili stariji od svoje kronološke dobi.
Sudionici su bili u dobi između 50 i 90 godina.
Višejezične osobe imale su znatno manju vjerojatnost ubrzanog starenja od onih koji govore samo jedan jezik. Štoviše, učinak se ne zaustavlja na dva jezika, a svaki dodatni jezik pojačavao je zaštitni učinak, otkrili su znanstvenici.
Peter Berlit, glavni tajnik Njemačkog društva za neurologiju (DGN), koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da istraživanje također ukazuje na zaštitu od demencije.
Ova studija potvrđuje manje opservacijske studije koje su pokazale da se višejezičnost čini zaštitnim faktorom protiv demencije, rekao je Berlit.
Iako u studiju nisu bile uključene osobe s demencijom, rekao je da postoje važni pokazatelji mehanizama koji bi mogli smanjiti rizik od kognitivnog pada u starijoj dobi.
Korištenjem više jezika povećava se otpornost na kognitivno propadanje, zaključio je Berlit.
Znanstvenici sada planiraju istražiti ima li učenje novih jezika u kasnijoj životnoj dobi isti zaštitni učinak kao i cjeloživotna višejezičnost.
Buduće studije trebale bi razlikovati jezike naučene u djetinjstvu od onih naučenih u starosti. Vjerujem da su oba učinkovita, ali to još treba dokazati, rekao je Berlit.
U svakom slučaju, dodaje Berlit, "učenje novog jezika jednostavna je i vrlo učinkovita preporuka za prevenciju demencije i to je mjera zdravstvene politike koju svatko može provesti".
