Trebamo li vjerovati svemu što pročitamo o paucima?

Nekako bi moglo i trebalo biti generalno pravilo da sve što možemo pročitati na internetu ne uzimamo zdravo za gotovo, a isto pravilo vrijedi i za vijesti o paukovima, osmonožnim člankonošcima, od kojih neke hvata jeza, dok ih drugi čak drže i kao kućne ljubimce, ali velika većina zapravo u svakodnevici i ne obraća previše pažnje na njih.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..." Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija

Ipak, strah od pauka postoji kod puno ljudi, a upravo to je i bio razlog da se znanstvenici pozabave pitanjem širenja dezinformacija o njima. Međunarodni istraživački tim, u kojem su sudjelovali i hrvatski istraživači s Instituta Ruđer Bošković (IRB) te Hrvatskog biospeleološkog društva, analizirao je mnoštvo članaka i objava na društvenim medijima te došao do zanimljivih rezultata. Istaknuli su da su pauci zbog prisutnosti straha ili gađenja na njih kod ljudi, zapravo savršena tema u kojoj se može očekivati više dezinformacija i senzacionalizma u prenošenju sadržaja vezanog za te životinje.

Pročitajte i ovo Nisu svi registrirani Na svijetu živi 50 tisuća poznatih vrsta pauka, a znanstvenici tvrde: Ima ih još barem toliko

Gotovo polovica objavljenih članaka je, ili senzacionalistička, ili pogrešna

Znanstvenici su tako obradili 5348 novinskih članaka iz 81 zemlje diljem svijeta, napisana na 40 različitih jezika. Riječ je o novinskim člancima koji su objavljeni u razdoblju od 2010. do 2020. godine, a obuhvaćali su objave o interakcijama između pauka i čovjeka, uključujući i ugrize, piše IRB.

Otkrili smo da je 47 posto članaka sadržavalo pogrešne informacije, te da je čak 43 posto članaka imalo izrazito senzacionalistički ton. Štoviše, pokazali smo da je upravo senzacionalizam ključni čimbenik koji leži u pozadini širenja dezinformacija kad je riječ o objavama o paucima, pojašnjava u navedenoj objavi dr. sc. Martina Pavlek, znanstvena suradnica u Laboratoriju za nekodirajuće DNK na IRB-u, koja je sudjelovala u navedenom istraživanju.

Što smanjuje senzacionalistički ton?

Znanstvenici su isto tako otkrili da su razina senzacionalizma i dezinformacija u vezi s vijestima o paucima padale, ako bi novinari konzultirali stručnjaka za pauke, a ne liječnika ili pak stručnjaka za drugu vrstu životinja.

Posebno su istaknuli potrebu istinitog i kvalitetnog izvještavanja medija na lokalnoj razini, obzirom da takve priče mogu vrlo lako završiti i na međunarodnoj informativnoj sceni, ako je priča dovoljno senzacionalna. Kao primjer naveden je slučaj s pričom o farmeru kojeg je ugrizao pauk u nekom zabačenom selu u Australiji.

Pročitajte i ovo Suočavanje s fobijama Bojite se pauka? Ova aplikacija vam možda može pomoći da pobijedite taj strah

Neželjene posljedice dezinformacija

Isto tako, IRB u članku navodi i slučajeve dezinformiranja o paucima koji su doveli do paničnih poteza, poput zatvaranja škola zbog alarmantnih odgovora na "invaziju" lažnih crnih udovica, ili slučaja kada je čovjek zapalio svoju kuću u nastojanju da se riješi (bezopasne) paukove mreže iz svog dvorišta.

Istraživanje znanstvenika se nastavlja i dalje, a u idućim koracima, analizirati će se kako su nekvalitetne informacije o paucima povezane s razvojem arahnofobičnih osjećaja u populaciji. Istražit će se i kako razlike u kulturološkim, društvenim i drugim čimbenicima, utječu na razlike u načinu predstavljanja paukova u javnosti te kako utječu na način na koji se o njima govori u različitim zemljama i regijama.

Pročitajte i ovo Nevjerojatno Pogled kroz paukova osjetila: Zakoračite u paukovu mrežu, pogledajte i poslušajte kako je to biti pauk

Izvor: IRB