Talijanski znanstvenici objavili: Aspirin smanjuje rizik od nekoliko tipova raka probavnog sustava

  Osim što ublažava bol, djeluje protuupalno i snižava visoku temperaturu, aspirin može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja nekoliko tipova raka probavnog sustava, objavili su talijanski znanstvenici u časopisu Annals of Oncology.

Pročitajte i ovo velika istraga Šokantno! Sperma s opasnom mutacijom završila i u našem susjedstvu: Neka djeca su već umrla Prava senzacija Arheološko blago u Jadranu! "Hrvatska Atlantida" zapanjila znanstvenike

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Teheran pod žestokim udarom, Izrael nesmiljeno udara, SAD priznao prve gubitke. Rusija upozorila: "Još uvijek nismo vidjeli dokaze" Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika

Zaključak temelje na metaanalizi 113 već postojećih studija provedenih od 2011. do 2019. godine, prenosi Washington Post.

Kod osoba koje su svakodnevno uzimale jedan ili dva aspirina uočen je manji rizik od razvoja kolorektalnog raka (27 posto), raka jednjaka (33 posto), želuca (36 posto), gušterače (22 posto) i raka jetre i žučnjaka (38 posto).

Za sve tipove raka vrijedi isto - što su pacijenti dulje uzimali aspirin, veći su bili izgledi da se bolest neće razviti.

U nekim slučajevima i doziranje je igralo značajnu ulogu, pa je s većim dozama rizik bio niži, kao primjerice kod kolorektalnog raka.

No znanstvenici upozoravaju da rezultati ove studije ne znače da trebate 'navaliti' na aspirin niti ga smijete u bilo kojoj većoj dozi početi uzimati na svoju ruku jer može izazvati unutarnja krvarenja, posebno u želucu ili u mozgu.

Lijek vam obvezno mora propisati vaš liječnik.

Osnovna supstanca aspirina je acetilsalicilna kiselina. Za ljekovita svojstva aspirina zaslužni su salicilati, tvari koje se prirodno pojavljuju u biljkama.

Salicin, kemijski sličan aspirinu, među ostalim biljkama sadrži i bijela vrba.

Iz kore bijele vrbe salicin je izoliran u Francuskoj 1828. godine. Deset godina kasnije u Italiji su ga farmaceuti 'ojačali' stvorivši salicilnu kiselinu, od koje se, nakon nekoliko desetljeća kroz brojne kemijske procese u laboratorijima njemačke kemijsko-farmaceutske tvrtke Bayer (iz biljke oslad ili Spirea ulmaria) dobila acetilsalicilna kiselina, odnosno lijek koji je Bayer patentirao pod imenom Aspirin.

'A' se odnosi na acetil, a 'spir' na latinsko ime oslada.

Aspirin spada u najistraživanijie lijekove na svijetu: procjenjuje se da se o aspirinu godišnje provede između sedamsto i tisuću kliničkih ispitivanja te napiše više od 3500 znanstvenih radova.

(Hina)