Godišnje se u svijetu proizvede 460 milijuna tona plastike, taj se broj u deset godina udvostručio i ne pokazuje trend smanjivanja, prenosi France 24 podatke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u povodu UN-ova Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježava u ponedjeljak.
Od 2000. do 2019. taj se broj više nego udvostručio i nema znakova da proizvodnja pada, pa, ako se nikakve mjere ne poduzmu globalna će se proizvodnja gotovo utrostručiiti do 2060. dosegnuvši 1.231 million tona plastike.
Pročitajte i ovo
Prema OECD-u, pet godina je maksimalni životni vijek gotovo dvije trećine plastike proizvedene svake godine. Pretežno korištena za pakiranje hrane (31 posto) te tekstila i robe široke potrošnje (20 posto), ta plastika često završi kao otpad nakon jedne ili samo nekoliko uporaba.
353 milijuna je broj tona plastičnog otpada proizvedenog u cijelom svijetu u 2019. Udio otpada dramatično varira u različitim zemljama i skupinama: 21 posto dolazi iz Sjedinjenih Država, a 28 posto dolazi iz drugih država članica OECD-a, dok 19 posto dolazi iz Kine i 5 posto iz Indije. Preostalih 27 posto dolazi iz ostatka svijeta.
Prosječna količina plastičnog otpada proizvedenog po osobi godišnje u Europi je 35 kg, prema Eurostatu. Ta brojka odgovara otprilike 1000 boca kapaciteta 500 ml. Ukupno se godišnje u EU proizvede oko 30 milijuna tona plastičnog otpada.
Devet posto je postotak plastičnog otpada recikliranog na globalnoj razini u 2019., prema OECD-u. Polovica preostalog plastičnog otpada odlazi na odlagališta, 19 posto se spaljuje, a 22 posto se odlaže u prirodu ili spaljuje na otvorenom. Sveukupno, 22 milijuna plastičnih predmeta završi u prirodi svake godine.
Pročitajte i ovo
Globalnim emisijama stakleničkih plinova u 2019. plastika je pridonijela s 3,4 posto, prema OECD-u. Osim što stvara onečišćenje, plastika značajno doprinosi klimatskim promjenama. Većina tih emisija dolazi od proizvodnje i prerade fosilnih goriva, budući da se više od 99 posto plastike dobiva iz nafte, plina i ugljena. Ako se njihova uporaba nastavi povećavati, kako se i predviđa, emisije povezane s plastikom činit će 15 posto ukupne globalne emisije ugljika do 2050. godine, prema procjenama Human Rights Watcha.
Procjenjuje se da između 400.000 i milijun ljudi u zemljama u razvoju godišnje umire od bolesti povezanih s lošim gospodarenjem otpadom, posebice od otrovnih para koje se ispuštaju izgaranjem plastičnog otpada, prema studiji britanske agencije Tearfund.
U vodenom okolišu 139 milijuna tona plastičnog otpada nakupilo se između 1970. i 2019., prema OECD-u, od čega 109 milijuna tona u rijekama i jezerima i 30 milijuna tona u oceanima. Procjenjuje se da svake minute u oceanu završi plastika koja odgovara zapremini kamiona za smeće.
Zbog gutanja plastike ili zbog toga što se zapetljaju u plastiku 100.000 morskih sisavaca umire svake godine, prema raznim studijama. Osim mreža i plastičnih vrećica, ocean vrvi mikroplastikom – sićušnim komadićima promjera manjeg od 5 mm koji su rezultat raspadanja vrećica, boca, guma, opušaka, vlakana odjeće i još mnogo toga.
Pročitajte i ovo
Plavi kitovi progutaju 10 milijuna komadića mikroplastike dnevno, prema studiji objavljenoj u Natureu 2022. godine.
Pet grama plastike ljudi progutaju svaki tjedan, što je ekvivalentno kreditnoj kartici, prema australskoj studiji objavljenoj 2019.
