Ako niste znali, danas, 20. studenoga 2025., obilježava se 40. godišnjica lansiranja Windowsa 1.0, prvog grafičkog operativnog sustava tvrtke Microsoft, predstavljenog 1985. godine. Windows je započeo kao jednostavan grafički sloj iza kojeg je stajao MS‑DOS, ali je postao platforma koja je oblikovala milijarde korisničkih iskustava, uz niz uspjeha, problema te kontroverzi tijekom svoje bogate povijesti.
Prvi "mačići"
Windows 1.0 podržavao je unos mišem i nudio osnovne aplikacije poput Kalkulatora, Bilježnice, Painta, sata i Terminala. Kritike koje je dobio u to vrijeme su se odnosile na sporu izvedbu, ograničenu praktičnost i nespretnost korisničkog sučelja, pa su ga mnogi smatrali tek eksperimentalnim proizvodom. Dvije godine kasnije, Windows 2.0 uveo je mogućnost otvaranja više prozora, ikone na radnoj površini (Desktop), prečace na tipkovnici (uglavnom Alt+F4 za zatvaranje aplikacije, Alt+Tab za prebacivanje između prozora i Ctrl+Esc za otvaranje početnog izbornika) i podršku za ključne produktivne aplikacije poput Worda i Excela, no zahtijevao je snažniji hardver i još uvijek nije bio dovoljno privlačan masovnim korisnicima.
Prvi veliki korak
Windows 3.0 (1990) donio je veliki napredak i poboljšano grafičko sučelje s klikabilnim ikonama, bolji multitasking i upravljanje memorijom, što je omogućilo korištenje snažnijih aplikacija. Windows 3.1 (1992) uveo je TrueType fontove, poboljšanu multimediju i mrežno povezivanje između računala, no rani korisnici su se žalili na nestabilnost i povremene padove tog operativnog sustava. Paralelno, Microsoft je razvio NT liniju (Windows NT 3.1, 3.5, 4.0) koja je donijela veću stabilnost i NTFS podršku, ali bila je namijenjena isključivo poslovnim korisnicima, što je ograničavalo njezinu popularnost među običnim korisnicima.
Uvođenje izbornika Start, česta nestabilnost OS-a
Windows 95 (1995) uveo je izbornik Start, traku zadataka i plug‑and‑play podršku, ali bio je poznat po velikim zahtjevima za memorijom i povremenim padovima OS-a. Da, ovdje je počela era "plavog ekrana smrti". Windows 98 poboljšao je USB i mrežnu integraciju, ali imao je sigurnosne propuste i povremenu nestabilnost sustava. Windows ME (2000) široko je kritiziran zbog čestih padova i problema s kompatibilnošću starijeg softvera.
Prve sigurnosne ranjivosti
Windows 2000 i XP (2001) donijeli su stabilnost i ujedinili poslovnu i potrošačku liniju, no XP je imao rane sigurnosne ranjivosti koje su zahtijevale masovne nadogradnje. Windows Vista (2007) uveo je Aero sučelje i nove sigurnosne alate, ali izazvao je nezadovoljstvo zbog sporosti i zahtjevnih hardverskih zahtjeva.
Windows 7 pun pogodak, no onda...
Windows 7 (2009) popravio je performanse i stabilnost, postavši omiljen među korisnicima. Windows 8 i 8.1 (2012–2013) eksperimentirali su sa sučeljem s takozvanim pločicama za dodir, što je zbunilo mnoge korisnike, a iz OS-a je izbačen i izbornik Start što su korisnici vrlo žustro osudili kao posve pogrešan potez. Microsoft je paralelni s tim krenuo i u proizvodnju Windows mobitela, prvo s Nokiom, a onda samostalno, no to se pokazalo kao teški promašaj, jer korisnici su te mobitele uglavnom popljuvali.
Hrabri novi OS
Windows 10 (2015) vratio je Start izbornik, uveo asistenta Cortanu i kontinuirane nadogradnje, ali nova automatska ažuriranja izazivala su brojne kontroverze. Windows 11 (2021) donio je moderno sučelje, centriranu traku zadataka, pojačanu sigurnost te je uveo i umjetnu inteligenciju u korisničko iskustvo, no zahtjevi za TPM 2.0 i novim hardverom izazvali su brojne rasprave te mnoga računala učinili posve zastarjelima.
Tijekom četiri desetljeća, Windows se razvio od skromnog GUI eksperimenta do globalno dominantnog ekosustava, kombinirajući inovacije, probleme i pouke iz vlastitih pogrešaka. 40. godišnjica Windowsa nije samo nostalgija, to je i proslava inovacije, otpornosti te načina na koji je taj Microsoftov operativni sustav trajno oblikovao naša računalna i digitalna iskustva.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke"
-
REAKCIJA PREMIJERAPlenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..."
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
