Otkako je izmišljeno nuklearno oružje, svijet pomalo strahuje što bi se dogodilo da zaista dođe do nuklearnog rata. Razmjeri uništenja nakon samo jedne nuklearne bombe jasno su bili vidljivi u Hiroshimi i Nagasakiju, a posljedice su se osjećale još godinama.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers napravili su simulaciju što bi se dogodilo da izbije nuklearni sukob između, primjerice, Indije i Pakistana i kako bi se on odrazio na cijeli svijet. A ono što su dobili kao rezultat i objavili u studiji u časopisu Nature Food u potpunosti ih je šokiralo.
Pročitajte i ovo
Podaci su jasni - moramo spriječiti da se nuklearni rat ikad dogodi, istaknuo je klimatski znanstvenik i jedan od autora studije, Alan Robock.
On i njegovi kolege proveli su simulaciju šest scenarija, u kojima su promatrali posljedice različitih razmjera sukoba i količine nuklearnog oružja koje bi moglo biti korišteno. Zaključak je veoma jednostavan - bilo kakav sukob koji bi uključivao korištenje nuklearnog oružja, između bilo koje dvije zemlje, imao bi stvarne i veoma ozbiljne posljedice za cijeli svijet.
Naime, za promatranje posljedica koristili su klimatske, poljoprivredne i ribatske modele kojima su procjenjivali utjecaj nuklearne prašine (čađe) koja bi dospjela u stratosferu. Radi se o prašini odnosno čađi koja bi dospjela u atmosferu zbog same eksplozije, ali i kao posljedica izgaranja srušenih zgrada i okoliša nakon eksplozije. Znanstvenici su u svojoj simulaciji pokazali da bi ta prašina vjerojatno dospjela u sve dijelove planeta, a to bi dovelo do globalnog zahlađenja i propasti poljoprivrede.
Simulacija je pokazala da bi sukob između Indije i Pakistana u atmosferu izbacio između pet i 47 milijuna tona nuklearne prašine (Tg), a ako bi se sukobili Rusija i SAD, to bi izbacilo čak 150 milijuna tona nuklearne prašine.
Pročitajte i ovo
Posljedice bi bile katastrofalne za cijeli svijet. U prvih nekoliko godina nakon sukoba, prosječna globalna temperatura pala bi i za 15 stupnjeva. Za usporedbu, tijekom posljednjeg Ledenog doba prije 20 tisuća godina, prosječna globalna temperatura bila je otprilike pet stupnjeva niža nego danas.
Pokazali su da bi već više od 5Tg dovelo do masovnog nedostatka hrane u svijetu, a industrija hrane ne bi mogla kompenzirati nedostatak prehrambenih sirovina kao što su žitarice ili meso. Ovisno o veličini i trajanju samog sukoba, ističu znanstvenici, proizvodnja hrane smanjila bi se između sedam i 90 posto. To bi dovelo do masovne gladi i umiranja.
Procjenjujemo da bi više od dvije milijarde ljudi umrlo ukoliko bi došlo do nuklearnog rata između Indije i Pakistana, a više od pet milijardi bi moglo umrijeti ako se zarate SAD i Rusija, naglasili su u svojoj studiji znanstvenici.
Za usporedbu, prema posljednjim procjenama UN-a, na svijetu trenutno živi nešto manje od osam milijardi ljudi.
Smanjen dotok svjetlosti, globalno zahlađenje i ograničenje u globalnoj trgovini nakon nuklearnog sukoba bila bi globalna katastrofa za dobavne pravce prehrambenih sirovina i proizvoda, ističu na kraju znanstvenici te podsjećaju na izjavu koju su 1985. godine dali američki predsjednik Ronald Regan i sovjetski glavni tajnik Mihail Gorbačov, a ponovili 2021. američki predsjednik Joe Biden i ruski Vladimir Putin - "nuklearni rat ne može se dobiti i nikad se ne smije voditi".
Pročitajte i ovo
Ako nuklearno oružje postoji, može biti korišteno, a svijet se našao na rubu nuklearnog rata nekoliko puta. Potpuna zabrana nuklearnog naoružanja jedino je dugoročno rješenje. Povelju Ujedinjenih naroda o zabrani nuklearnog naoružanja do sad je ratificiralo 66 zemalja, ali ne i devet zemalja koje imaju nuklearno oružje. Naša studija jasno pokazuje da je vrijeme da i tih devet zemalja posluša znanstvenike i slijedi primjer ostalih te potpiše povelju, istaknuo je u izjavi Robock.
