Potrebno je poticati razvoj umjetne inteligencije i usmjeriti se na to kako moderne tehnologije mogu olakšati ljudima, ali paralelno stvoriti regulatorni okvir i educirati sve dobne skupine o prilikama i opasnostima za korisnike, složili su se u srijedu sudionici eurotribine o umjetnoj inteligenciji.
Pročitajte i ovo
Europski parlament i članice EU-a pregovaraju o Aktu o umjetnoj inteligenciji koji bi trebao zaštititi pojedince, društvo i gospodarstvo, a istovremeno ohrabrivati njezin razvoj.
ChatGPT, sustav umjetne inteligencije, napravio je pomutnju u javnosti i pokrenuo sve glasnija pitanja o potrebi regulacije umjetne inteligencije i njezinog utjecaja na radna mjesta i obrazovanje, između ostalog.
Eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ) rekao je putem videoveze na eurotribini Hrvatskoj radija u Kući Europe da je cilj uredbe "stvoriti okvir u kojem će se umjetna inteligencija koristiti za povećanje kvalitete i standarda života za razliku od nekih drugih globalnih primjera gdje se koristi isključivo zgrtanjem profita ili kontrolom populacije, ne uvažavajući širi društveni kontekst".
Dodao je da Europa teži tome da se "čovjek zadrži u središtu" tog pitanja, da se ne pokušava spriječiti razvoj tehnologija i da se donesu propisi koji će smanjiti rizike i prijetnje te mogućnosti korištenja naprednih tehnologija u pogrešne svrhe. Uredba bi se mogla donijeti do kraja ove godine, za vrijeme španjolskog predsjedanja Vijećem EU-a.
Pročitajte i ovo
Umjetna inteligencija jedino i najbolje može raditi s čovjekom, rekao je Ressler.
Marijana Šarolić Robić, potpredsjednica udruge CRO Startup, opisala je umjetnu inteligenciju kao "jako moćni alat koji ne možete razviti pa ga ići popravljati" i da su stručnjaci, kao i korisnici tih tehnologija oni koji moraju biti uključeni u sve faze, od dizajna do uporabe.
Umjetna inteligencija je živi organizam. On u svakoj svojoj interakciji može biti bolji. No ako stavljate u njega smeće, dobijete smeće, rekla je Šarolić Robić.
Unatoč bojaznima i strahovima glede umjetne inteligencije koji se pojavljuju i među stručnjacima, Šarolić Robić je naglasila da je opet čovjek taj koji donosi odluke, a ne umjetna inteligencija.
Hrvoje Balen s Visokog učilišta Algebra rekao je da se društvo treba odmaknuti od senzacionalističkog pristupa da će nas "pojesti roboti, napasti strane vlade", već da se usmjeri na to kako nam umjetna inteligencija može pomoći. Da sam liječnik, pitao bih se kako mi umjetna inteligencija može pomoći u dijagnostici, rekao je Balen.
Pročitajte i ovo
Sudionici eurotribine složili su se da je nužan multidisciplinaran pristup ovom pitanju i da je za hvatanje koraka s razvojem tehnologije nužno mijenjati obrazovni sustav u Hrvatskoj.
Obrazovanje će tu biti ključno da što prije možemo prilagoditi naše tržište rada novim trendovima. I za to nemamo desetak godina, imamo možda godinu, dvije, tri da se kreiraju novi programi i da se društvo počne usmjeravati prema onome što nas čeka, rekao je Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Aco Momčilović, suosnivač Global AI Ethics Institute, naglasio je da će "s psihološke perspektive ogroman problem biti da opća populacija dovoljno brzo shvati i nauči mogućnosti umjetne inteligencije", kao i da svi društveni akteri trebaju dati svoj doprinos u tomu.
Pročitajte i ovo
