Populacije riba u lastovskom podmorju pod pritiskom klimatskih promjena i prelova

Istraživači WWF-a ukazuju da je brojnost vrsta i veličine jedinki riba smanjena u odnosu na neka druga zaštićena područja u Sredozemnom moru gdje su ovog ljeta izvršena istraživanja. Brojnost vrsta i veličine jedinki riba smanjene su u odnosu na neka druga zaštićena područja u Sredozemnom moru, a još jednim uzročnikom lošijeg stanja ribljeg fonda ističe se prelov, stoji u priopćenju.

tri vijesti o kojima se priča Bijeli štrajk Građani o kaosu u Centru za socijalnu skrb: "Gledam žensku sama radi, frustrirana. Ona ne zna gdje udara" Visoke tenzije VIDEO Izrael ima novu metu. Francuska poslala Rafale u Emirate IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."

WWF-ov istraživački tim, koji 26-metarskom jedrilicom Blue Panda cijelog ljeta istražuje podmorje Sredozemlja, prve rezultate istraživanja predstavio je upravi i stručnoj službi Parka prirode Lastovsko otočje.

Pročitajte i ovo 46 novih vrsta riba Nestaje Jadran kakvog znamo, stigle su i najgore invazivne vrste riba: "Jedan ubod može biti smrtonosan"

Oni dokazuju da područja s efektom rezervata imaju puno veću otpornost, rekao je voditelj morskog tima u WWF Adriji Patrik Krstinić te dodao da to znači da se smanjenjem ljudskog pritiska na vrste i staništa u moru lakše branimo i od posljedica klimatskih promjena.

Populacije riba relativno se brzo oporavljaju ukoliko se ribolovni pritisak smanji, a najbolje rezultate pokazale su regulirane zone bez ribolova, poput naše Jabučke kotline, dodao je.

Kao što je zaključeno u četvrtak na WWF-ovom okruglom stolu o zaštiti 30 posto Jadranskog mora, i ovo istraživanje dokazuje da bez kvalitetnog nadzora mjera upravljanja ribolovom nije moguće postići oporavak bioraznolikosti u zaštićenim područjima.

U onim područjima u kojima postoji kvalitetni nadzor, oporavak ribljeg fonda vidljiv je već unutar nekoliko godina. Migracija riba iz zaštićenih u okolna područja pozitivno utječe i na bioraznolikost mora i na cjelokupno ribarstvo, istaknuo je Krstinić.

WWF-ovo istraživanje temelji se na takozvanoj metodi vizualnog cenzusa, kojom ronioci promatraju stanje morskog okoliša prema znanstveno utvrđenim metodama.

Pročitajte i ovo svjetski dan oceana WWF Adria upozorava: Zaostali ribolovni alat prijetnja je očuvanju mora baš poput plastike, nafte i masovnog turizma

Na Lastovu su uočene i invazivne vrste riba poput papigače, koja je bila rasprostranjena samo u istočnom dijelu Sredozemnog mora, a sada je u PP Lastovsko otočje jedna od dominantnih vrsta. Istodobno, znanstvenici su izrazili zabrinutost i zbog izostanka prisutnosti nekih riba poput kavale koja je prisutna na sličnim staništima u Sredozemnom moru.

WWF je već proveo istraživanje ribljih populacija na Lastovu 2018. a novo će istraživanje ukazati postoji li značajna promjena. Finalni rezultati ovog istraživanja bit će dostupni početkom iduće godine, stoji u prioćenju.