Pomaže li obilan doručak doista u mršavljenju? Mogli biste se iznenaditi

Neki od najpopularnijih savjeta o prehrani posljednjih godina usredotočeni su na ideju da pravo vrijeme za obroke može napraviti veliku razliku u količini kilograma koju gubite tijekom mršavljenja.

Pročitajte i ovo Obećavajući rezultati Znanstvenici pretvorili špinat u jednostavne kapi za bolest oka koja muči više od milijardu ljudi diljem svijeta Novo istraživanje otkriva Tihi početak demencije: Ovaj biomarker može otkriti suptilne promjene već i u srednjoj dobi

tri vijesti o kojima se priča sumnjiv teret Policija na A1 Talijanu otvorila hladnjaču i ostala zatečena onime što je prevozio Prvi put Nezapamćen potez u Vatikanu: Papa Lav XIV. danas predstavlja nešto što nijedan papa prije njega nije ništa bez mame Ročnik se razbolio na obuci, majka šokirana potezom vojske: "Pa nisam ga poslala u vrtić!"

Dugo se govorilo da ako želite smršavjeti, najbolje je pojesti obilan obrok na početku dana, a sve kasnije obroke neka budu manji. Logika koja stoji iza ove teorije je razumljiva, pogotovo ako se uzme u obzir da gotovo svaka stanica u tijelu slijedi isti 24-satni ciklus kao i mi. Cirkadijalni satovi nalaze se u cijelom tijelu i reguliraju dnevne ritmove većine naših bioloških funkcija, uključujući metabolizam, piše za The Conversation Johnatan Johnston, profesor kronobiologije i integrativne psihologije na Sveučilištu Surrey u Velikoj Britaniji.

Pročitajte i ovo AKo ste se pitali... Je li zdravije prijeći na prehranu baziranu po krvnoj grupi? Evo što kažu stručnjaci

Zbog tih metaboličkih ritmova, znanstvenici su predložili da se način na koji obrađujemo obroke razlikuje u različito doba dana. To područje istraživanja naziva se "kronoprehrana" i ima veliki potencijal pomoći u poboljšanju zdravlja ljudi, pojašnjava Johnston.

Dvije studije iz 2013. sugerirale su da unos više kalorija rano tijekom dana i manje kalorija navečer pomaže ljudima u mršavljenju. Ipak, velika nova studija otkrila je da, iako relativna veličina doručka i večere utječe na apetit koji sami procjenjuju, nema utjecaja na metabolizam i gubitak težine, ističe Johnston.

Kako bi istražili vezu između veličine doručka i večere i njihovog učinka na osjećaj gladi, tim istraživača sa sveučilišta u Aberdeenu i Surreyu proveo je kontroliranu studiju na zdravim ljudima s prekomjernom težinom. Sudionici su hranjeni na dvije dijete, svaka četiri tjedna: obilan doručak i mala večera te mali doručak s velikom večerom. Ručak je bio iste veličine za obje skupine.

Osigurali smo sve obroke kako bismo točno znali koliko kalorija sudionici istraživanja unose. Mjerili smo metabolizam sudionika, uključujući praćenje koliko su kalorija sagorjeli. Svi sudionici studije pridržavali su se oba uvjeta prehrane kako bi se učinak obrazaca obroka mogao usporediti kod istih ljudi, naglašava Johnston.

On i njegov tim su predvidjeli da će obilan doručak i mala večera povećati sagorijevanje kalorija i gubitak težine. No, umjesto toga, rezultati eksperimenta nisu otkrili razlike u tjelesnoj težini ili bilo kakvim biološkim mjerama potrošnje energije između dva obrasca obroka.

Mjere potrošnje energije uključivale su bazalni metabolizam (koliko kalorija vaše tijelo koristi u mirovanju), fizičku aktivnost i korištenje kemijskog oblika vode koji omogućuje procjenu ukupne dnevne potrošnje energije. Također nije bilo razlika u dnevnim razinama glukoze u krvi, inzulina ili lipida. Ovo je važno jer su promjene ovih čimbenika u krvi povezane s metaboličkim zdravljem, napominje Johnston.

Naši su nalazi u skladu s kratkoročnim (jedan do šest dana) studijama vremena obroka, gdje sudionici žive u laboratorijskoj respiratornoj komori (mala, zrakopropusna soba opremljena osnovnim komforom) tijekom trajanja eksperimenta. Istraživanje sugerira da način na koji naše tijelo obrađuje kalorije ujutro u odnosu na večer ne utječe na gubitak težine na način na koji je objavljeno u drugim studijama. U našem istraživanju jedina razlika je bila promjena u osjećaju gladi koji su sami prijavili i povezani čimbenici, kao što je količina hrane koju su željeli pojesti, piše Johnston.

Tijekom dana, uzorak obroka obilnog doručka i male večere uzrokovao je da su sudionici prijavili manje gladi tijekom dana. Ovaj učinak može biti koristan za ljude koji žele smršaviti, jer im može pomoći da bolje kontroliraju glad i jedu manje, kaže Johnston.

Pročitajte i ovo Studija duga 20 godina Rizik o kojem se ne razmišlja dovoljno: Jedna vrsta prehrane mogla bi negativno utjecati na zdravlje žena u starijoj dobi

Kao i kod svih istraživanja, postojala su neka ograničenja u našem istraživanju. Sudionike smo proučavali samo četiri tjedna za svaki uzorak obroka. Prijašnja istraživanja pokazala su najveće razlike u učincima ranog u odnosu na kasni unos energije nakon četiri tjedna. Međutim, činjenica da se ni unesene ni potrošene kalorije nisu promijenile tijekom četiri tjedna pokazuje da se tjelesna težina vjerojatno ne bi promijenila da je studija trajala duže, napominje Johnston.

Dodao je i da je sudionicima istraživanja također omogućeno da odaberu točno vrijeme svakog obroka. Unatoč tome, postojala je zanemariva razlika u vremenu u svakom obrascu obroka.

Kronoprehrana ostaje uzbudljivo istraživačko područje i sve je više dokaza da raspored obroka može igrati važnu ulogu u poboljšanju zdravlja mnogih ljudi. Međutim, naše najnovije istraživanje pokazuje da doba dana kada jedete najveći obrok nije toliko važno za mršavljenje kao što se prije mislilo, zaključuje Johnston.

Izvor: The Conversation