Zagrebačka policija u petak je upozorila kako se zaštititi od tzv. smishing prijevara, kojima kibernetički kriminalci svoje žrtve, predstavljajući se čak i kao dijete koje je promijenilo broj mobitela, pokušavaju dovesti u zabludu s ciljem krađe njihovih podataka.
Sustav nema odgovor
1200 mrtvih u 20 dana: "Bolest se širi područjem većim od Francuske"
Zastrašujući prizori
VIDEO Tornado poharao dio New Yorka, porušio objekte: "Sve se doslovno okrenulo naglavačke"
PANIKA U FRANCUSKOJ
Veliki skandal s neispravnim kondomima: Povlači se 260.000 komada, kupcima izdan hitan savjet
U policiji smishing opisuju kao kombinaciju SMS i phishing krađe identiteta, odnosno kampanju pripremnih radnji za počinjenje kaznenih dijela prijevare slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru.
U SMS poruci koju građani zaprime obično se od njih traži da pritisnu, odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke.
"Mama ovo je moj novi broj telefona, možeš li mi poslati poruku na whatsappu http://...", samo je jedna u nizu zlonamjernih poruka kojima prevaranti kontaktiraju svoje žrtve te na prijevaran način pokušavaju doći do njihovih podataka ili aplikacija kojima se mogu spojiti na daljinu.
Pročitajte i ovo
Šteta može biti velika
"Mama, telefon mi je pokvaren...": Nemojte nasjesti na novu prevaru koja kruži WhatsAppom
Žrtvu pritom navode da slijedi njihove upute kako bi mobilnim i internet bankarstvom došli u mogućnost raspolaganja njezinim novcem koji nakon toga distribuiraju na bankovne ili druge račune u inozemstvu, a vrlo često se radi o računima u "trećim zemljama".
Iz policije savjetuju građane da ukoliko prime "smishing" takve poruke obrišu i na njih ne odgovaraju te ne pritišću poveznice niti otvaraju i pregledavaju slike ili privitke i ne dijele osobne, financijske ili sigurnosne podatke.
Ukoliko ipak smatraju da su postali žrtva krađe identiteta SMS porukom, ili su otkrili osjetljive podatke (poput PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugo) to odmah treba prijaviti banci, a potom i policiji.