Američki fizičar Carl Hagen kazao je za BBC da bi imenom čestice trebalo odati priznanje svima koji su sudjelovali u njezinu otkriću, a ne samo britanskom fizičaru Peter Higgsu.
Debata o promjeni naziva nije nova, ali se ponovo aktivirala nakon pojave spekulacija da će se ovogodišnjom Nobelovom nagradom za fiziku odati priznanje Higgsovoj teoriji.
>> Najnoviji dokazi: U CERN-u doista otkrivena 'Božja Čestica'!?
Znanstvenici u istraživačkom centru CERN-u u Švicarskoj otkrili su novu subatomsku česticu koja bi mogla biti Higgsov bozon u lipnju prošle godine.
Profesor Hagen je BBC-ju rekao da je oduvijek mislio da ime čestice nije prikladno. 'Peter Higgs je uvijek imao status poput rock zvijezde, a nas ostale su jedva priznavali', kaže Hagen.
'Izdvojiti samo jednoga znači marginalizirati ostale koji su u tome sudjelovali. Iako nisam počeo ovu kampanju, podržavam je', rekao je Hagen.
Peter Higgs je razvio epohalnu teoriju o tome kako su subatomske čestice razvile masu i objavio je svoj rad 1964. godine. Međutim, i drugi znanstvenici neovisno od njega došli do sličnih ideja i teorija i dugo su tražili da se ime čestice promijeni. Higgs je podržao takav zahtjev.
U teoriji o nastanku subatomskih čestica, osim Higgsu, velik se doprinos priznaje Francoisu Englertu, Geraldu Guralniku, Tomu Kibbleu, Robertu Broutu i Carlu Hagenu. Osim pokojnog Brouta, ostala petorica govorila su na prošlogodišnjoj tiskovnoj konferenciji kada je objavljeno otkriće čestice za koju se vjeruje da je Higgsova, ali samo je profesor Higgs dobio ovacije nazočnih na konferenciji.
U CERN-u kažu da nije na njima da imenuju otrkivene čestice. 'Čestice uglavnom dobivaju imena po teoretičarima koji ih predvide, a jedno se ime nakon toga ustali i bude prihvaćeno u znanstvenoj zajednici', kaže profesor Jordan Nash s Kraljevskog londonskog koledža koji se protivi promjeni naziva jer je u upotrebi više desetljeća.
Ono što je iznova potaknulo debatu o nazivu Božje čestice moguća je dodjela Nobelove nagrade. Po pravilima Nobela, maksimalno trojica ljudi mogu odjednom biti proglašeni dobitnicima u jednoj kategoriji. Dobitnici moraju biti živi, a od šestorice fizičara koji su razvili teoriju poznatu kao Higgsovu, umro je samo profesor Brout. Ostali su u poznim godinama i razvija se velik pritisak na odbor za dodjelu Nobela da slavne fizičare nagradi prije nego što umru.
Međutim, koju trojicu? Carl Hagen vjeruje da bi nagradu trebala dobiti sva šestorica, zajedno sa znanstvenicima iz CERN-a. 'Šteta je što pravila Nobela to onemogućavaju. Nadam se da se može pronaći neki način da se to zaobiđe. Ako ne, morat ćemo naučiti živjeti s odlukom, kakva god bila', rekao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
