Plenković: Hrvatska napredovala u digitalnoj transformaciji

Hrvatska je napredovala u digitalnoj transformaciji te gotovo svi parametri pokazuju da je na razini odnosno iznad prosjeka EU, istaknuto je u petak na trećoj sjednici Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, kojoj je predsjedao premijer Andrej Plenković, najavivši pritom skorašnje donošenje Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije (AI) do 2032. godine.

tri vijesti o kojima se priča Pregovori na čekanju Putin iznio prijedlog: "Prestat ću pomagati Iranu uz jedan uvjet." Washington mu odgovorio Sumnja se na terorizam VIDEO Napad na tvornicu u srednjoj Europi: "Pogodili smo epicentar izraelske industrije" Za Dnevnik Nove TV Analiza naftnog stručnjaka: "Svijet se suočava s povijesnom krizom neviđenom od 1970-ih, perspektive su još lošije"

Na sjednici, na kojoj su bili nazočni svi važni aktere javnog i privatnog sektora iz brojnih područja, Plenković je naglasio važnost digitalne transformacije za sve u društvu, za veću produktivnost i standard, sa čime Hrvatska ‘lovi’ i korak s globalnim trendovima. Primjer za to su, dodao je, i dva hrvatska inovatora i poduzetnika iz Imotskog i Pakraca koji su na početku sjednice predstavili svoje humanoidne robote Tonku i Rinno-a, razvijene u Hrvatskoj, koji su uz programe AI-ja razgovarali s premijerom i pozdravili sudionike.

Hrvatska digitalno dostupna država

Najvažnije je da naš sustav obrazovanja stvori kvalitetne stručnjake, koji će se uključiti u digitalnu transformaciju jer se time kreiraju veliki prihodi i rast. Oko toga, a posebice AI-ja, uskoro nas, za 15 dana, čeka i globalni samit u Indiji kao nastavak lanjskog u Parizu, najavio je premijer.

Naglasio je da se Strategija digitalne transformacije do 2032. dobro provodi, a prate se i sve aktivnosti na razini EU, pa tako i donošenje novih akata o digitalizaciji, kibernetičkoj sigurnosti i drugih, u očekivanju i novog digitalnog paketa EU s naglaskom na AI u službi građana i poduzetnika.

Digitalni razvoj obilježit će ne samo obrazovni nego i sve druge sustave, a već sada smo došli do brojke od 2,2 milijuna građana koji koriste digitalne usluge servisa e-Građani, dok ih oko 110 tisuća već koristi i sustav m-Građani samo u prvih šest mjeseci primjene. I podatak da je 415 milijuna transakcija građana tj. razmjene raznih podataka prošlo kroz digitalnu sabirnicu te da su po procjeni tako uštedjeli oko 400 milijuna eura, pokazuje da se država digitalizira, da imamo pouzdanu infrastrukturu i da je Hrvatska digitalno dostupna država, poručio je Plenković.

U planu izgradnja još šest podatkovnih centara

Tome su, istaknuo je, pridonijela i “voluminozna ulaganja” u digitalnu transformaciju do sada, koja "daleko" premašuju 2,2 milijarde eura i koja se i nastavljaju, posebice u povezivost odnosno izgradnju najbrže gigabitne infrastrukture s optičkim mrežama, po čemu je Hrvatska, prema izvješću EK Digitalno desetljeće za 2025., iznad prosjeka EU.

Optika je sada dostupna za oko 75 posto hrvatskih kućanstava, a 5G mreže za oko 94 posto, dok je to u EU puno manje, što je također veliki napredak, kao i u korištenju usluga e-Zdravstvo i e-Uprava, koje koristi 83 posto građana, što je također iznad prosjeka EU.

Premijer je istaknuo i napredak u ljudskim potencijalima i digitalnim vještinama, koje u Hrvatskoj sada ima oko 59 posto građana, a EU je prosjek oko 50-ak posto, dok je za udjel ICT stručnjaka u ukupnoj zaposlenosti od 5 posto (s njih više od 40 tisuća), rekao da se tu očekuje rast. Tehnološke promjene, dodao je, sve su brže i zbog primjene AI-ja, i važno je da se o tome osvijesti i šira 'publika', kao i o zaštiti, o čemu se vodi računa u izradi planova.

Zbog AI-ja su sve važniji i podatkovni centri, kojih trenutno u Hrvatskoj ima 66, od čega 44 državnih i 22 komercijalna, a u planu je i izgradnja još šest novih, najavio je premijer.
Izazovima za daljnju digitalnu transformaciju označio je i kibernetičku sigurnost i ukupno sigurnost svakog segmenta digitalne infrastrukture koja je i nacionalna kritična infrastruktura, zatim jačanje digitalnog suvereniteta RH.

Nacionalni plan za razvoj AI uskoro u javnoj raspravi

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je da će nacrt Nacionalnog plana za razvoj AI-ja do 2032. uskoro u javnu raspravu, da na tome radi više od 150 stručnjaka iz raznih institucija i udruga te da će se taj plan donijeti u 2026.

Naveo je četiri glavna cilja tog plana - jačanje digitalnih vještina i ljudskih potencijala, snažna infrastruktura, etična primjena te istraživanje i promicanje AI-ja u gospodarstvu, kao i šest ključnih područja za primjenu - javna uprava, zdravstvo, poljoprivreda i okoliš, energetika, promet i turizam.

Habijan je naglasio i važnost digitalne transformacije za trgovačka društva, kao i za mala i srednja poduzeća, koja su jako bitna za konkurentnost, kao i daljnjih ulaganja u državni Centar dijeljenih usluga od 53 milijuna eura od 2026. do 2029. godine.

Predsjednik Udruženja IT pri HGK Alojzije Jukić rekao je da su neto plaće u tom sektoru sada premašile 2.000 eura, ali i da su poslodavci limitirani za daljnji rast plaća zbog poreza i želje za daljnje investiranje, dok je predsjednik udruge HUP ICT Hrvoje Josip Balen rekao da bi za AI bilo važno imati jedno naciolnao centralizirano mjesto za nadzor i provedbu primjene.

I on i Siniša Đuranović iz te udruge, ujedno i član Uprave HT-a, naglasili su potrebu veće suradnje javnog i privatnog sektora jer sami ne mogu postići toliko koliko bi mogli zajedno.

Oko napretka u povezivosti te pokrivenosti 5G-om u Hrvatskoj, Đuranović je rekao da je to zbog velikih ulaganja telekoma, upozorivši da će za dalji razvoj 5G-a trebati i više baznih stanica, tim više što i podatkovni promet godišnje sada raste i za 50 posto, što ubrzava i AI.

Zato je apelirao na sjednici da se za gradnju te infrastrukture olakša dobivanje dozvola, posebno na lokalnoj razini, da se telekomima ukine parafiskalni namet prava puta jer im to ometa investicije u gradnju brzih mreža.

Iako imamo bolju povezivost nego prije, zaostajemo za EU u iskoristivosti mreža. Primjerice u Hrvatskoj je sada izgrađenih i dostupnih oko 1,5 milijuna optičkih priključaka, a koristi ih se oko  500 tisuća. Također bi dobrodošle i subvencije za gradnju u ruralnim područjima, rekao je Đuranović.