Pet neobičnih znanstvenih otkrića s kojima ne znamo što bismo!

Neobičnih i neočekivanih otkrića, za koja se ljudi pitaju što s njima ima dosta, no donosimo vam pregled najzagonetnijih pet, koje je pobrojao portal Gizmodo.

Pročitajte i ovo Ima rješenja Ravnatelji sve kreativniji, tu su i stipendije, ali nitko ne želi predavati te predmete: "To ima posljedice na znanje i vještine učenika" Mala škola prognoze Znate li zašto je važan Amadeo Avogadro? Njegovo ime krasi čak i krater na Mjesecu

1. Zbunjujuće karakteristike materijala

U siječnju su znanstvenici s MIT-ja došli do novog otkrića u karakteristikama materije, igrajući se sa superohlađenim kompozitom urana, URu2Si2. Otkrili su kako nova karakteristika materijala krši nešto što oni zovu dvostrukom vremensko-prostornom simetrijom.

>> Na korak smo do velikih klimatskih promjena, prijeti topljenje permafrosta

Što to značiP Normalna spomenuta simetrija kaže kako kretanje čestica izgleda jednako krećući se naprijed i nazad u vremenu. Kod magneta je nešto drugačije, jer se kod njih vrijeme mora dvaput okrenuti unazad, kako bi se dobila simetrija njihovog magnetskog pola.

Novi materijal zahtjeva četverostruko okretanje vremena u nazad kako bi se postigla spomenuta simetrija. Zbunjeni ste? Ne brinite, jer su zbunjeni oko toga i znanstvenici s MIT-ja. Fenomen su otkrili, ali ne mogu objasniti što je to, kako to radi ili što to znači. Definitivno broj jedan na popisu.

2. Svemir teži manje nego što smo mislili

Ovo otkriće naslanja se na teoriju o tamnoj materiji. Naime, još 70-ih godina prošlog stoljeća najveći svjetski znanstvenici uhvatili su se ogromnog zadatka mjerenja ukupne mase svemira. Koristeći svoja znanja došli su do uznemirujućeg zaključka - svemir bi se trebao raspadati, jer nema dovoljno mase koja bi ga držala na okupu.

Onda su fizičari došli na ideju kako u svemiru mora postojati materija koju mi ne možemo vidjeti - tamna materija. jedini problem je u tome što tamnu materiju dosad nitko nije otkrio pa problem s nedostatkom mase i raspadanjem svemira ostaje.

3. Placebo efekt

Dajte pacijentu lažnu tabletu, objasnite mu da će ga ona izliječiti i često će to biti dovoljno da se njegovo zdravlje doista poboljša. To se naziva placebo efektom - kad pilula ili lijek od ničega popravi zdravlje pacjenta. U teoriji, to je potencijalno vrlo moćna terapija.

Pravi problem ovdje je što uz to otkriće ne ide i neka prava ili smislena primjena, jer sam fenomen je slabo razumljiv znanstvenicima i jedino sugerira biomehaničke, a ne samo psihološke efekte.

4. Ispod apsolutne ništice

Znanstvenici su u jednom trenutku došli do zaključka kako se ništa ne može zamrznuti ispod apsolutne ništice, odnosno −273.15 stupnjeva Celzija.

No, znanstvenici njemačkog instituta max Planck uspjeli su ohladiti oblak plina ispod te temperature u vakuumu. Problem je još jednom, što sa tim saznanjem? Kako upotrijebiti tako ohlađene čestice? Na to zasad nema odgovora.

5. Hladna fuzija

Još 1989. godine dvojica znanstvenika, Fleischmann i Pons, tvrdili su kako su postigli nevjerojatan rezultat - uspjeli su zabilježiti nuklearnu fuziju na sobnoj temperaturi.

U trenutku kad je vijest objavljena, postala je senzacija, no njihov eksperiment nitko nije uspio ponoviti, ali su potaknuli mnoge znanstvenike da se pobliže pozabave hladnom nuklearnom fuzijom.

U teoriji, proces je moguć, ali uz suludo visoke temperature, koje bi ogolile elektronsku membranu atoma, koja spriječava spajanje dvaju jezgri. Kvantna fizika nadalje ističe kako je električno polje, koje odbija jezge atoma jedne od drugih, probabilistično pa zbog toga postoji barem teoretska mogućnost spajanja jezgri atoma bez temperatura reda veličine onih koje bilježi središte našeg Sunca.

To dovodi do konačnog problema - pošto nitko ne razumije proces hladne fuzije do kraja, ne može ga niti pretočiti u stvarnost. nepotrebo je isticati kako bi energija iz reaktora hladne nuklearne fuzije rješila problem opskrbe enrgijom na globalnoj razini. Zauvijek.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook