Ekonomski institut Zagreb izradio je studiju „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ čiji su rezultati predstavljeni u Splitu. Do početka pandemije kulturne i kreativne industrije (KKI) godinama su bilježile kontinuirani rast te su 2019. imale udio u domaćem BDP-u od 3,1 posto. U 2020., koju je obilježila pandemija, uslijedio je pad od 8,4 posto, što je značajnije od pada poslovnih prihoda na razini ostalih industrija (-7,6 posto).
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U studiji je analiziran učinak svakog podsektora KKI u razdoblju od 2015. do 2019. rangirajući ih po njihovom doprinosu ukupnoj vrijednosti kulturnoj i kreativnoj industriji – od podsektora Računalni programi, igre i novi mediji (21,3 posto), Oglašavanje i tržišno komuniciranje (14,7 posto), Glazba, umjetnost i izvedbene umjetnosti (14,5 posto), Elektronički mediji (12,9 posto), Izdavaštvo (12,3 posto) do Muzeji, galerije i knjižnice (11,5 posto).
Pad poslovnih prihoda ipak nije zabilježen u svim djelatnostima kulturne i kreativne industrije te su kao pozitivni primjeri izdvojeni podsektori Računalni programi, igre i novi mediji, Arhitektura te Muzeji, knjižnice i baština.
Najpogođeniji pandemijom i nemogućnošću normalnog poslovanja su djelatnici podsektora Glazba i izvedbene umjetnosti čiji pad prihoda iznosi ozbiljnih 40,8 posto, a slijede ih Film (-35,9 posto), Umjetnost Fotografija, Oglašavanje i tržišno komuniciranje te Izdavaštvo.
Pročitajte i ovo
Glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec komentirao je kako se kriza najozbiljnije odrazila na glazbeni sektor te su, u vrijeme nepostojeće koncertne aktivnosti, glazbenicima jedni izvor prihoda bili honorari od autorskih i srodnih prava. Oporavak glazbene industrije kojem trenutno svjedočimo rezultat je, između ostalog, konkretnih intervencija glazbenih udruga, kao i mnogih teških poslovnih odluka koje su donesene odlučno i na vrijeme, naglasio je Marčec.
