Ovaj div već 31 godinu snima nevjerojatne fotografije koje otkrivaju tajne svemira

Pročitajte i ovo Prava senzacija Arheološko blago u Jadranu! "Hrvatska Atlantida" zapanjila znanstvenike Pitanje opstanka Objavljeni zabrinjavajući podaci: "Ovo nije samo upozorenje ni buduća prijetnja"

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

 Ideja o stvaranju velikog teleskopa koji bi bio smješten u Zemljinoj orbiti i omogućavao znanstvenicima istraživanje dalekih tajni svemira, rođena je još 1940-ih godina. No, tek je nakon pola stoljeća planiranja, istraživanja i razvoja novih tehnologija, 24. travnja 1990. ta ideja postala stvarnost. Naime, upravo je lansiran Veliki svemirski teleskop odnosno Hubbleov svemirski teleskop.

Hubbleov svemirski teleskop svoje ime može zahvaliti astronomu Edwinhu Hubbleu koji je dokazao da u svemiru, uz našu, postoje i druge galaksije, koje se sve brže udaljavaju od nje zbog širenja svemira. Time je postavio temelje za stvaranje teorije o Velikom praksu.

Hubbleov teleskop službeno je lansiran u svemir na svemirskoj letjelici Discoveri 24. travnja 1990., a u orbitu je lansiran dan kasnije. Prva fotografija koju je Hubble napravio i poslao natrag na Zemlju nastala je gotovo mjesec dana kasnije, 20. svibnja 1990. Tada je ovaj 13,2 metra dugačak i više od 12 tona težak teleskop promjera 4,2 metra, uhvatio skupinu zvijezda NGC 3532 i započeo svoju uspješnu karijeru.

Već je prva fotografija pokazala opravdanost stvaranja i pokretanja ovog teleskopa jer je znanstvenicima omogućila da dobiju i do 50 posto oštrije fotografije udaljenih zvijezda no što su to mogli napraviti pomoću teleskopa na Zemlji.

Tijekom sljedećih 30 godina teleskop je odigrao veliku ulogu u brojnim znanstvenim otkrićima vezanim uz svemir, zvijezde, ali i istraživanje svemira. Osim toga, počastio nas je nevjerojatnim i jedinstvenim fotografijama svemirskih pojava i tijela koje inače ne bismo mogli vidjeti.

Uz to što je imao važnu znanstvenu ulogu, Hubble ima i zanimljivu tehnološku komponentu.

Primjerice, svakog tjedna Hubble na Zemlju pošalje oko 150 gigabit odnosno gotovo 19 GB sirovih podataka. Na godišnjoj razini to iznosi oko 10 TB, a njegova ukupna arhiva podataka premašuje 150 TB.

Za rad, Hubble korisiti energiju koju dobiva od Sunca pomoću dva velika solarna panela. Oni stvaraju oko 5500 watta električne energije od čega dio pohranjuju u 6 nikal-vodikovih baterija koji imaju snagu otprilike 22 prosječna automobilska akumulatora.

Hubble je do sad snimio više od 1,4 milijuna fotografija, a najudaljeniji objekt koji je promatrao bio je udaljen 13,4 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. 

S obzirom na to da ga astronauti redovito servisiraju, vjerujemo da će Hubble i u budućnosti bilježiti nevjerojatne fotografije i otkrivati znanstvenicima tajne svemira.