NASA-ina svemirska letjelica proletjela je kroz vanjski dio sunčeve atmosfere, odnosno koronu, a iz NASA-e tvrde da je to prvi put da je neka svemirska letjelica to učinila.
Za bliski prelet kroz gornji dio sunčeve atmosfere zaslužna je letjelica Parker Solar Probe, koja je u sunčevu koronu nakratko zaronila. To se zapravo dogodilo još u travnju 2021. godine, ali analiza podataka dobivenih iz te letjelice tek sad je to i potvrdila.
Letjelica Parker morala je izdržati intenzivnu toplinu i zračenje, ali je zato prikupila nove podatke o tome kako Sunce zapravo funkcionira.
Pročitajte i ovo
Baš kao što je spuštanje na Mjesec znanstvenicima omogućilo da razumiju kako je on formiran, dodirnuti sunce predstavlja ogroman korak za čovječanstvo koji pomaže u otkrivanju ključnih informacija o našoj najbližoj zvijezdi i njezinom utjecaju na Sunčev sustav, naglasila je Nicola Fox, šefica NASA-inog odjela za heliofiziku.
Misija Parker solarne sonde jedna je od najsmjelijih misija koje je NASA dosad pokrenula. Letjelica je lansirana prije tri godine, a njezin cilj je napraviti opetovane i sve bliže prelete pored Sunca.
Brzina kojom se letjelica Parker kreće doista je ogromna i iznosi 500.000 kilometara na sat. Strategija navedenih preleta jest brzo ući i brzo izaći, dok se pritom provode mjerenja solarnog okoliša pomoću instrumenata koji se nalaze iza debelog toplinskog štita.
Krajem travnja ove godine letjelica Parker prošla je takozvanu Alfvénovu kritičnu granicu, koja predstavlja vanjski rub Sunčeve korone. To je točka nakon koje se solarni materijal, koji je obično vezan za Sunce zbog sila gravitacije i magnetskih sila, oslobađa u obliku mlaza dalje u svemir.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Letjelica Parker susrela se sa spomenutom granicom na 13 milijuna kilometara od vidljive površine Sunca (fotosfere).
Dosad prikupljeni podaci sugeriraju da je letjelica Parker zapravo triput prešla tu granicu u periodu od pet sati, pojašnjava Stuart Bale za sveučilišta Californija u Berkeleyju.
Vidjeli smo potpunu promjenu uvjeta. Unutar korone, Sunčevo magnetsko polje bilo je znatno jače te dominira česticama unutar tog područja. Stoga je letjelica bila okružena materijalom koji je doista u kontaktu sa Suncem, pojašnjava Bale.
Znanstvenici su fascinirani Sunčevom koronom jer je to područje gdje se odvijaju određeni ključni procesi koji trenutno prkose objašnjenjima.
Jedan od tih procesa je kontraintuitivno superzagrijavanje. Temperatura fotosfere Sunca iznosi ugrubo oko 6000 stupnjeva Celzija, no unutar korone, temperatura može mjeriti i preko milijun stupnjeva Celzija.
Unutar korone tok nabijenih čestica - elektrona, protona i teških iona, odjednom ubrzava u supersonični vjetar. Mehanizam koji stoji iza toga i dalje je nepoznat znanstvenicima.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U međuvremenu, letjelica Parker nastavit će s prikupljanjem podataka, a očekuje se da bi 2025. godine mogla zaroniti i na udaljenost od svega 7 milijuna kilometara od fotosfere. Podaci koje prikupi imat će izravan značaj za čovječanstvo na Zemlji.
Izvor: BBC
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke"
-
REAKCIJA PREMIJERAPlenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..."
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
