Novo istraživanje pokazalo što Hrvati najčešće rade na internetu

To redovno godišnje istraživanje HAKOM-a, provedeno u studenom i prosincu 2022. na uzorku od tisuću osoba od 18 do 55 godina, od kojih je 73 posto zaposleno te 30 posto u kućanstvima s mjesečnim primanjima od 10 do 15 tisuća kuna, predstavili su novinarima u četvrtak predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta te koordinator za komunikacije Ivo Majerski.

Pročitajte i ovo Energetska kriza Stručnjak nakon ultimatuma Janafu: "Činjenica je da je neruska nafta skuplja 20 do 30 posto, ali..." Cijena pšenice Kupite kilogram, a što dobijete? "Znate kako kaže stara izreka..."

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Nova akcija U tijeku su uhićenja i pretresi! Procurilo tko je na meti policije i USKOK-a

Kao i u 2021., najčešće korištena telekomunikacijska usluga je govorna usluga u pokretnoj mreži te usluga pristupa internetu, koji većina ili 89 posto koristi u sklopu paketa, i s time je zadovoljna, kazao je Majerski.

Korištenje IPTV usluge stagnira, slično kao lani koristi je 52 posto ispitanih, što je Obuljen komentirao mogućnostima koje daje dobar širokopojasni priključak internetu, s kojim se online sadržaj može pratiti u istoj kvaliteti kao i na IPTV-u.

Od uređaja koje koriste, 96 posto ispitanih ima pametne telefone, 87 posto laptop, 46 posto stolno računalo, 45 posto tablet, a nešto više njih nego lani, 24 posto (naspram 22 posto), koristi digitalni TV.

Kod razloga za korištenje interneta, osim društvenih mreža i čitanja novosti, među prvih pet su još i chat aplikacije, navigacija i javni servisi, sve po 75 posto, dok je čitanje dnevnih novosti palo s 85 posto iz 2021. na 81 posto njih u 2022. Ostalo je slično godini prije, iako se u segmentu igara na sreću i kladionica na internetu vidi mali porast u odnosu na 2021., s 19 na 22 posto.

Iako je blago smanjeno zanimanje, s 47 na 46 posto, još toliko ispitanih poželjnim drži rad i obrazovanje na daljinu (preko interneta), što su predstavnici HAKOM-a komentirali dijelom jenjavanjem pandemije, a dijelom i određenim željama da dio radnog vremena ipak bude izvan radnog mjesta.

Oko 40 posto ispitanih u vezi s brzinom interneta reklo je da je spremno platiti za veće brzine interneta nego što ima, ali i njih 25 posto da nema potrebe za time, dok 33 posto želi veće brzine, ali ne to i više platiti.

Od poteškoća ili problema u korištenju, oko 60 posto ih je najgorim navelo prekid usluge pristupa internetu, a 68 posto je navelo da je lani kontaktiralo korisničke službe operatora više puta i da su u pravilu komunikacijom bili zadovoljni. Pri odabiru operatora pak najbitnija im je brzina interneta i cijena paketa, a trećina ih dosad nikada nije mijenjala operatora, dok oni koji jesu to su činili zbog niže cijene kod drugog.

Ipak, četvrtina ispitanih trenutačnog bi operatera promijenila ako bi povećali cijene za 10 posto, dok bi istodobno zbog 10 posto niže cijene kod drugog prešlo njih tek 15 posto, ali ako je cijena niža do 20 posto, bilo bi takvih 39 posto.

Moguća odgoda povećanja cijena zbog indeksacije

Upravo oko cijena usluga, a zbog nedavne najave telekoma da će možda podići cijene uz tzv. indeksnu klauzulu zbog inflacije, za što je pozitivno mišljenje HAKOM kao regulator već dao, Obuljen je kazao da postoji novi ''moment'' i "mogućnost odgode" tog povećanja.

Objasnio je da su telekomi sada od HAKOM-a tražili novo mišljenje o primjeni tog povećanja, a HAKOM će se o tome očitovati početkom veljače.

Tri najveća telekoma izmijenila su već opće uvjete te uvela indeksnu klauzulu prema kojoj se cijene mogu jednom godišnje povećati za najviše koliko je stopa infacije, te su o tome izvijestili korisnike, dajući im 90 dana da odluče hoće li raskinuti ugovore zbog toga bez naknade za raskid. Također su obavijestili da će, kada i ako odluče zbog inflacije podići cijene, o tome 30 dana ranije izvijestiti korisnike kako bi oni opet imali rok za raskid ugovora bez naknade ako tako odluče.

Novi moment nastupio je prošlog tjedna, kada su iz Vlade poručili da telekomi neće dizati cijene i da se s njima razgovara te je potom HAKOM dobio upite od telekoma.

Ako žele mijenjati rok od 90 dana ili bilo što drugo, moraju HAKOM-u i korisnicima ponovo dostaviti na uvid izmjene općih uvjeta. To još ne znamo, jesu li mijenjali ili ne, ali ako u uvjetima ostane indeksna klauzula, onda cijene po toj osnovi mogu povećati bilo kada ove godine. Tu onda ostaje pitanje kada bi korisnici mogli otkazivati ugovore i hoće li za to plaćati naknadu ili ne. To sve još razmatramo, ali u svemu je HAKOM-u važno i da rješenje bude što bolje za korisnike, poručio je Obuljen.