Nove smjernice WHO-a o klokan njezi pokazuju znatan odmak od aktualnih protokola koji se odnose na nedonoščad kao i od ranijih savjeta ove UN-ove zdravstvene agencije.
Pročitajte i ovo
Smjernice su iznimno važne u slučaju porođaja koji se obavljaju u dijelovima svijeta s lošijim pristupom tehnologiji i nemaju pouzdan pristup električnoj energiji, stoji u objavi WHO-a.
Pročitajte i ovo
Ove smjernice ukazuju na to da najbolji ishod za nedonoščad ne mora uvijek ovisiti o najnaprednijim rješenjima, rekao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
One se odnose na svu novorođenčad rođenu prije 37. tjedna trudnoće ili dojenčad koja teži manje od 2,5 kg, s izuzetkom beba kojima je potrebna potpora pri disanju, mehanička ventilacija ili su u stanju šoka.
Metoda 'kože na kožu' ili takozvana klokan njega sastoji se u umatanju prerano rođene ili iznimno male novorođenčadi u posebnu maramu koju nosi skrbnik, obično majka, umjesto da ih se odvaja od roditelja odmah nakon rođenja radi pružanja skrbi.
Prerano rođene bebe često nemaju dovoljno tjelesne masti, zbog čega mogu imati problema s regulacijom temperature ili s disanjem.
Prema ranijim liječničkim preporukama bebe su smještane u inkubator odmah po rođenju kako bi im se stabiliziralo stanje, a to je, podsjeća WHO, obično trajalo između tri i sedam dana.
No najnovija istraživanja ukazuju na to da bi primjena klokan njege i poticanje dojenja odmah po rođenju, umjesto nakon što se beba stabilizira po izlasku iz inkubatora, mogla spasiti i do 150.000 života godišnje.
WHO smatra da bi, s obzirom na rezultate istraživanja trebalo preispitati način skrbi o nedonoščadi te pomoći članovima obitelji da budu uz dojenče.
UN-ova agencija podsjeća da je metoda 'kože na kožu' što je prije moguće nakon porođaja već zlatni standard za zdrave bebe rođene u terminu.
U svijetu se prije vremena rodi svaka deseta beba ili oko 15 milijuna novorođenčadi godišnje, a 20 milijuna ih ima premalu porođajnu težinu.
Vodeći uzrok smrti djece mlađe od pet godina su prerano rođene bebe ili nedonoščad s iznimno malom porođajnom težinom i nerazvijenim organima.
Kontakt 'kože na kožu' između majke i novorođenčeta, odnosno klokan metoda njege najprije se počela primjenjivati u Bogoti 1983. na prerano rođenim bebama.
Neonatolozi Edgar Rey i Hector Martinez pribjegli su toj metodi jer su imali ograničene resurse, probleme s opskrbom električnom energijom i nepouzdanu opremu.
S obzirom na to da se metoda pokazala vrlo učinkovitom počela se prakticirati u brojnim medicinskim ustanovama.
Liječnici su ustanovili da taj moćni kontakt 'kože na kožu' ne samo da omogućuje majkama raniji izlazak iz bolnice, već su zaključili da je stopa smrtnosti beba pala sa 70 na 30 posto. Danas ovaj pristup preporučuju i liječnici u razvijenijim državama.
