Topljenjem leda na Arktiku 'džepovi' drevnog metana polako 'bježe' prema površini, tvrde znanstvenici s Aljaske te dodaju kako to nikako nije dobra vijest za našu planetu koja se ionako već bori s globalnim zagrijavanjem, prenosi BBC.
Pročitajte i ovo
>> 'Vjetrovi' koje su ispuštali dinosauri odgovorni za klimatske promjene
Znanstvenici, koji su svoja otkrića objavili u stručnom časopisu Nature Geoscience, podsjećaju kako je metan nakon CO2 najzastupljeniji staklenički plin te da 'njegova razina ponovno raste nakon nekoliko godina stabilnosti'.
U svijetu postoje mnogi izvori metana - neki su prirodni, a neki uzrokovani ljudskim faktorom poput primjerice, odlagališta otpada i životinjskih farmi.
Pratiti izvore metana nije nimalo lako, no novim arktičkim projektom kojeg vodi znanstvenica Katey Walter Anthony sa Sveučilišta na Aljasci u Fairbanksu uspjelo se identificirati mjesta gdje se nalazi metan - njih oko 150.000 na Aljasci i Grenlandu. Dio ih se nalazi u jezerima, a dio na marginama ledenog pokrivača.
Lokalna uzorkovanja pokazala su da neki od njih ispuštaju drevni metan, možda iz prirodnog plina ili ugljena koji se nalazi ispod jezera, dok su drugi, puno mlađi 'džepovi' najvjerojatnije nastali raspadanjem biljaka u jezerima.
'Arktik je regija koja se najbrže zagrijava na cijeloj planeti i ima mnogo izvora metana koji će se povećavati porastom temperatura', kazao je prof. Euan Nisbet sa sveučilišta Royal Holloway u Londonu, koji je također dio tima uključenog u arktička istraživanja metana. 'Ovo je još jedan ozbiljan problem. Zagrijavanje će 'hraniti' zagrijavanje'.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
