Novi propisi o oporezivanju multinacionalnih kompanija stupit će na snagu 2025., godinu dana kasnije no što je planirano, zbog zastoja u pitanju oporezivanja digitalnih usluga, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
DRASTIČNE PROMJENE
Država kreće u žestoki obračun s vozačima: Kazne lete u nebo, evo tko je prvi na udaru
Dentalno zdravlje
Od 1. srpnja nova pravila prilikom liječenja zuba: Ovo će sve razveseliti
upozorenje drugima
Žena zaspala na suncu, sada se bori za život: "Vrh prsta koji je dodirivao stolicu nestao je"
Više od 140 zemalja, uključujući Hrvatsku, trebalo je 2024. uvesti nove propise o oporezivanju multinacionalnih kompanija kako bi se digitalnim divovima poput Applea i Amazona onemogućilo knjiženje dobiti u zemljama s niskim porezima.
Sporazum predviđa preraspodjelu prava oporezivanja oko 200 milijardi dolara dobiti najvećih i najprofitabilnijih multinacionalnih kompanija prema mjestu prodaje.
Drugi dio međunarodnog sporazuma trebao bi dokončati porezno natjecanje usvajanjem minimalne stope oporezivanja kompanija od 15 posto od iduće godine.
Više od 30 zemalja koje su već uvele ili planiraju uvesti porez na digitalne usluge pristalo je zamrznuti naplatu i planove do kraja ove godine ili odustati od tog poreza kada taj dio sporazuma poprimi jasne obrise.
Više od 50 zemalja već je pokrenulo postupak usvajanja drugog dijela sporazuma, o uvođenju minimalnog poreza, ali zapelo je na prvom dijelu, priopćio je OECD, budući da je skupina zemalja izrazila dvojbe.
Od 143 zemlje-potpisnice sporazuma, na sastanku ga nisu poduprle samo Bjelorusija, Kanada, Pakistan, Rusija i Šri Lanka, rekao je čelnik za poreze u OECD-u Manal Corwin.
Kanada se nije složila sa zamrzavanjem digitalnog poreza, rekao je Corwin.
Plan je stoga 'izbrusiti' detalje kako bi ih vlade mogle odobriti do kraja godine.,
Ako plan prihvati najmanje 30 zemalja, porezi na digitalne usluge bit će zamrznuti i u 2024., uz mogućnost produljenja za još godinu dana, bude li potrebno, priopćio je OECD.
Sporazum o oporezivanju trebao bi, po novome, stupiti na snagu 2025., godinu dana kasnije no što se planiralo.
Čak i kada vlade potpišu sporazum, ratifikacija neće biti nimalo lak zadatak, posebno u SAD-u gdje je potrebna dvotrećinska većina u Senatu, napominje Reuters.