Napravljen prvi korak u stvaranju europskog digitalnog identiteta, evo što to točno znači

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku Europskog parlamenta usvojio je većinom glasova izvješće hrvatske zastupnice Romane Jerković (SDP) o nacrtu zakona kojim se uspostavlja jedinstveni europski okvir za digitalni identitet.

Pročitajte i ovo Modernizacija Porezna poslala važnu obavijest: Od petka neće biti dostupan niz usluga i servisa! Novi sustav Na ovo se dugo čekalo: Šalteri i čekanje napokon odlaze u povijest

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Sukob na Bliskom istoku se širi, novi su udari sve žešći: "Dolaze još teže noći..." MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika

Podsjetimo, Komisija je 07. lipnja 2021. predložila europski okvir za digitalni identitet, koji će biti dostupan svim državljanima EU-a i europskim poduzećima. Građani će putem napredne aplikacije, tzv. digitalnog novčanika moći dokazati svoj identitet i podijeliti elektroničke dokumente jednim klikom na ekranu telefona. S pomoću nacionalne digitalne identifikacije, koja će biti priznata u cijeloj Europi, moći će pristupiti servisima javnog sektora i internetskim uslugama, a velike platforme morat će prihvatiti upotrebu europskog novčanika za digitalni identitet ako korisnik to zatraži, npr. kako bi dokazao svoju dob.

Kako ističu iz Komisije, korištenje europskog novčanika za digitalni identitet bit će uvijek na dobrovoljnoj bazi i neće zamijeniti mogućnost korištenja papirnatih dokumenata.

Novi europski okvir o digitalnom identitetu trebao bi omogućiti građanima da se na siguran, brz i transparentan način elektronički identificiraju prilikom korištenja usluga javnog i privatnog sektora – kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama Europske unije.

Jedan od glavnih ciljeva novog zakona je olakšati svakodnevicu svim građanima EU kako bi lakše ostvarivali svoja prava u vlastitoj zemlji, prilikom putovanja ili boravka u drugim državama članicama EU.

Kriza COVID-19 ubrzala je digitalizaciju i jasno pokazala koliko su digitalne tehnologije i alati postali važan dio naše svakodnevice. Važno je naglasiti kako će sigurne usluge identifikacije iz ovog prijedloga građani i poduzeća moći koristiti za rješavanje konkretnih životnih situacija i u različite svrhe – bilo da se radi o plaćanju računa online, kupovini putem interneta ili pristupu elektroničkim zdravstvenim zapisima. U svojem sam izvješću poseban naglasak stavila na
digitalizaciju i podizanje kvalitete javnih servisa, smanjenje birokracije, te olakšavanje dostupnosti usluga javnog sektora građanima, ističe Jerković.

Dodala je kako je krajnje vrijeme da izgradimo siguran i svrsishodan okvir za europski digitalni identitet koji odgovara izazovima i potrebama građana u 21. stoljeću vodeći pri tome i računa o važnosti zaštite osobnih podataka i sigurnosti digitalnih novčanika za korisnike.

Osim jednostavnije putovanja i dokazivanja identiteta, europski digitalni identitet trebao bi ići na ruku i tvrtkama koje će pomoću njega moći proširiti i unaprijediti usluge koje nude.

S europskim okvirom za digitalni identitet želimo da EU postane prva globalna regija s jasnim zakonodavnim okvirom za korištenje digitalnog identiteta. Europski digitalni novčanik postat će allin-one servis identiteta koji građanima na pristupačan način daje potpunu kontrolu nad vlastitim podacima i slobodu odlučivanja koje će točno informacije dijeliti, s kim i kada. Od društvenih,
financijskih, medicinskih i profesionalnih podataka, kontakata i još mnogo toga, digitalni novčanik omogućit će pohranu osobnih dokumenata unutar jednog digitalnog ID-a. Digitalni identitet više nije samo opcija koju je lijepo imati, već alat koji postaje pokretač građanskog osnaživanja i društvene participacije te ključ uključivog gospodarskog rasta, zaključuje Jerković.

Shema bi zahtijevala od svake države članice da prijavi barem jedan "novčanik" u sklopu nacionalnog plana eID-a kako bi bili interoperabilni na razini EU-a.

Nacrt zakona uključuje odredbe za sigurno traženje, dobivanje, pohranjivanje, kombiniranje i korištenje osobnih identifikacijskih podataka i elektroničkih certifikata koji se mogu koristiti za autentifikaciju online i offline te za pristup stvarima te javnim i privatnim uslugama.

Usvajanjem ovog izvješća stvaraju se pretpostavke za početak pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća EU s ciljem postizanja konačnog teksta novog zakona o digitalnom identitetu do kraja ove godine. Za očekivati je kako će jedinstveni europski okvir za digitalni identitet stupiti na snagu već tijekom 2024. godine.