Intrigantni novi uvidi u mikrobiom ljudskih crijeva proizišli su iz nedavne međunarodne znanstvene studije. Znanstvenici, istražujući dubine našeg probavnog sustava, otkrili su dosad neprimijećene mikrobe sposobne razgraditi celulozu, otpornu tvar koja se nalazi u stijenkama biljnih stanica.
Suprotno ranijim pretpostavkama, ti mikrobi, uključujući različite vrste Ruminokoka, igraju vitalnu ulogu u probavi vlaknaste biljne tvari. Njihovo obilje bilo je očito u uzorcima fekalija iz drevnih i ruralnih populacija, ali upadljivo rijetko u modernim, industrijaliziranim društvima.
Pročitajte i ovo
Mikrobiologinja Sarah Moraïs i njezin tim s izraelskog Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu, predvodili su navedeno istraživanje koje je objavljeno u časopisu Science. Njihova otkrića upućuju na smanjenje tih ključnih crijevnih mikroba, na što je vjerojatno utjecao zapadnjački stil života.
Moderna zapadnjačka prehrana - glavni krivac
Smanjenje broja tih mikroba može se povezati sa smanjenim unosom biljnih vlakana u modernoj prehrani. Znanstvenici stoga nagađaju o mogućim posljedicama za metaboličko zdravlje u urbaniziranim populacijama.
Kako bi se to riješilo, govori se o ponovnom uvođenju ili obogaćivanju tih mikroba u crijevima pomoću dodataka prehrani ili specijaliziranih probiotika. Iako obećava, taj je pristup relativno neistražen te ostavlja mnoga pitanja bez odgovora u vezi s njegovom učinkovitosti i mehanizmima.
Unatoč tome, studije pokazuju da bi povećanje unosa vlakana, slično dodavanju celuloze, moglo donijeti brojne zdravstvene prednosti, utječući na crijevne mikrobe, imunološke reakcije i ekspresiju gena.
Implikacije na zdravlje čovjeka ostaju nejasne
Pročitajte i ovo
To nedavno otkriće baca svjetlo na povijesnu evoluciju mikrobioma ljudskog crijeva. Ono, naime, sugerira da je naše druženje sa životinjama, vjerojatno tijekom pripitomljavanja, olakšalo prijenos tih mikroba do nas.
S vremenom su se ti mikrobi prilagodili okolini našeg crijeva preuzimajući gene od susjednih mikroba. Međutim, suočeni s modernim načinom života, njihova kolonizacija ljudskih crijeva može biti ugrožena.
Implikacije pada tih mikroba na ljudsko zdravlje ostaju neizvjesne. Unatoč tome, navedena studija predstavlja ključni korak u razumijevanju zamršenog odnosa između crijevnih mikroba i ljudskog zdravlja.
Izvor: Science Alert
