Ljudska se evolucija često vidi kao nevjerojatan ishod dugog i složenog procesa. Dominantna teorija, hipoteza takozvanih "teških koraka", koju je 1983. predložio fizičar Brandon Carter, sugerira da je inteligentni život na Zemlji, ili drugdje u svemiru, malo vjerojatan rezultat zbog niza iznimno rijetkih evolucijskih prijelaza.
Međutim, novo istraživanje dovodi u pitanje tu ideju, tvrdeći da je pojava Homo sapiensa mogla biti predvidljiva posljedica planetarne i biološke evolucije, prenosi agencija Reuters.
Tim od dva geobiologa i dva astronoma sugerira da je put do inteligencije oblikovan takozvanim "prozorima nastanjivosti", odnosno ekološkim promjenama koje postupno stvaraju povoljne uvjete za složen život. Umjesto da je potreban niz rijetkih događaja, tvrde oni, inteligencija se može pojaviti prirodno kada to uvjeti dopuštaju.
Ukratko, naš okvir pokazuje kako teški koraci možda zapravo i ne postoje, odnosno prošli evolucijski prijelazi koji su se trebali dogoditi da bismo mi ljudi bili ovdje možda nisu bili teški ili malo vjerojatni u raspoloživom vremenu, rekao je Dan Mills, postdoktorski istraživač geomikrobiologije na Sveučilištu u Münchenu i glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances.
Tradicionalna teorija polaže sve u nevjerojatnu kozmičku iznimku
Tradicionalna teorija teških koraka identificira ključne evolucijske prekretnice, kao što je pojava jednostaničnog života, oksigenacija Zemljine atmosfere, evolucija eukariotskih stanica i razvoj složenih višestaničnih organizama. Posljednji korak uključuje Homo sapiensa, zajedno s napretkom poput jezika i tehnologije. Ta teorija sugerira da je svaki korak bio vrlo nevjerojatan, čineći Zemlju nevjerojatnom iznimkom.
Što sugerira alternativna teorija?
Nova studija tvrdi da je nastanjivost Zemlje postupno evoluirala, pri čemu su čimbenici poput ciklusa hranjivih tvari, slanosti oceana i razine kisika igrali ključnu ulogu.
Biološke inovacije koje se smatraju teškim ili malo vjerojatnim mogle bi se zapravo dogoditi brzo, geološki gledano, čim to okoliš dopusti, rekla je mikrobiologinja Jennifer Macalady sa Sveučilišta Penn State. Napomenula je da ljudi nisu mogli evoluirati prije drugog porasta kisika na Zemlji prije otprilike 500 milijuna godina.
Astronomi u međuvremenu nastavljaju potragu za životom izvan Zemlje, nakon što su identificirali otprilike 5800 egzoplaneta, od kojih su neki potencijalno i nastanjivi.
Razumijevanje vjerojatnosti pojave inteligentnog života pomaže nam razumjeti naše vlastito mjesto u svemiru. Jesmo li mi ljudi kozmička slučajnost, kao što predviđa model tvrdih koraka? Ili smo umjesto toga očekivaniji i tipičniji ishod živog planeta, kao što sugerira naš alternativni okvir?, ističe Mills.
-
NEVJEROJATNOSlavni nogometaš Irana ide u rat protiv Amerike? Još jučer igrao, a sad spreman za pušku
-
MISTERIOZNA MRLJAObjavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća
-
PRIJETI ESKALACIJAVIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika
