Istraživanje otkrilo zanimljive obrasce: Dezinformacije na Facebooku se ponašaju kao super organizam

 Dezinformacije na Facebooku koriste se populističkim narativom i teorijama zavjere, često posežu i za tehnikama zastrašivanja, etiketiranja i banaliziranja, a jedan od glavnih prediktora korporativnog mišljenja je izostanak političkog identificiranja, zaključeno je na današnjem predstavljanju rezultata o ‘Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj’. Istraživanja su provedena u okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom”, čiji je nositelj Gong.

Pročitajte i ovo "Spavam snom pravednika" Dabro se oglasio: "Znam da smetam. Znao sam kome stajem na žulj..." Neće teći med i mlijeko Hrvatska vojska u ofenzivi: Na društvenim mrežama otkrili ono što zanima sve ročnike

tri vijesti o kojima se priča MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovom vratu: Oglasila se Bijela kuća PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika Dobro je znati Koje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis

Pročitajte i ovo Prema RSF-u Internetski sadržaj pojačava političke podjele i globalne napetosti

Glavne teme dezinformacija objavljenih na Facebooku, kao i drugih objava na stranicama koje su takve dezinformacije objavile ili podijelile, a koje su obuhvaćene uzorkom Pro-fact istraživanja, jesu različite teze o zavjeri protiv čovječanstva i naroda, teze o opasnosti od cjepiva, prosvjedi i pozivi na pobunu protiv pandemijskih mjera te općenito kritika pandemijskih politika, pokazali su preliminarni rezultati analize sadržaja koju su provele Marijana Grbeša i Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Analiza dezinformacija na Facebooku otkrila je neke komunikacijske obrasce koji nam pomažu da bolje razumijemo prirodu dezinformacijskog svemira i anatomiju dezinformacijskih sadržaja. Zanimljivo je, primjerice, kako se teorije zavjere kombiniraju s populističkim diskursom ili kako se u tom prostoru koriste tehnike zastrašivanja i etiketiranja, poput “naci-fašisti, covidioti, nindža-virus, svjetski trovači, homo glupens“ i drugih. Uočili smo da je u hrvatskom dezinformacijskom prostoru velik utjecaj stranica i objava iz Srbije, što naglašava važnost uloge regionalne mreže fact-checkera, pojasnila je jedna od autorica istraživanja, profesorica Marijana Grbeša.

Najčešće propagandne tehnike korištene u objavama su strah, etiketiranje (primjerice, “covidioti”, “maskaroši”, “totalitarna dresura”), banalizacija opasnosti od koronavirusa i stvaranje dojma masovnosti (npr. “narod se budi – vrijeme je za istinu“). “Što više morona, to je jača korona”, zoran je prikaz dezinformatorskog pandemijskog jezika na Facebooku. Velik broj objava sadrži i poziv na djelovanje, primjerice na dijeljenje nekog sadržaja ili na javno pružanje otpora mjerama.

Analiza društvenih mreža, koju je proveo profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, pokazala je dvije jasno odvojene grupe dezinformacijskih aktera na Facebooku: utjecajne aktere koji kreiraju sadržaj te super-širitelje koji dijele sadržaj utjecajnih dezinformatora.

Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da je ekosustav dezinformacija o COVID-19 nadnacionalan te da ima karakteristike superorganizma koje mu pomažu da zadrži stabilnu strukturu i pruža otpor prema mjerama suzbijanja širenja dezinformacija koje poduzimaju platforme i fact-checking organizacije, pojasnio je profesor Brautović.

Pročitajte i ovo Digitalni starosjedioci Ova je skupina ljudi posebno podložna dezinformacijama i trebalo bi ih dodatno educirati

Brautović i Grbeša slažu se kako je neizbježno spomenuti ulogu medija kada je riječ o širenju i pojačavanju utjecaja i dosega dezinformacija.

S jedne strane, mediji su meta napada dezinformatora jer "šire totalitarnu propagandu“, a s druge strane su i dio problema jer senzacionalističkom opremom pomažu širenju dezinformacija, što je potvrđeno i ovim istraživanjem, istaknula je profesorica Grbeša.

Ove istraživačke aktivnosti poslužile su i za osmišljavanje anketnog istraživanja, fokus grupa i konačno eksperimenata u kojima nam je cilj utvrditi kakve strategije povjerenja i skeptičnosti građani i građanke primjenjuju u doticaju s dezinformacijama, rekao je profesor Nebojša Blanuša s FPZG-a, koordinator istraživačkog seta aktivnosti na Pro-fact projektu.

Projekt istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, a provode ga zajedno Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Faktograf sa suradnicama Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i Sindikatom novinarki Hrvatske (SNH).