Društvene mreže promijenile su način na koji ljudi konzumiraju sadržaj te često na tim platformama čitaju samo vijesti s poveznica koje dijele njihovi prijatelji ili stranice koje prate. Jedan od problema takvog načina konzumiranja sadržaja, a kojem se govori više od desetljeća, jest što korisnici mogu biti zarobljeni u nekakvom balonu u kojem im se prikazuje samo sadržaj s koji je u skladu s njihovim svjetonazorom, odnosno sličan njihovom načinu razmišljanja.
U takvom prikazu sadržaja, korisnici nemaju priliku čuti i drugu stranu, odnosno ne prikazuju im se vijesti s kojima se možda ne slažu, ali koje je zanimljivo pročitati, čisto kao pogled na isti problem iz drukčije perspektive. To nije jedini problem te stručnjaci često upozoravaju kako su društvene mreže preplavljene sadržajem loše kvalitete koji često izaziva negativne osjećaje - ali i privlači klikove.
Senzacionalistički naslovi i emocionalno nabijen sadržaj
Mnogi za to krive algoritme, no kako je pokazalo nedavno istraživanje Sveučilišta Cornell, situacija nije tako jednostavna jer krivicu snose i sami korisnici.
Iako je algoritam svakako napravljen kako bi korisniku pružio ono što želi (i time ga što duže zadrži na platformi), problem je upravo u tome što korisnici žele. Naime, oni češće reagiraju (klikovima, lajkovima ili dijeljenjem) na vijesti niže kvalitete u odnosu na vijesti koje dolaze iz vjerodostojnih izvora. Čak i ako ista osoba podjeli nekakav negativan sadržaj i neku pozitivnu vijest s nekog poznatijeg izvora s većom dozom kredibiliteta, korisnici će prije reagirati na lošiju vijest te će takav negativan sadržaj dobiti 7 posto više reakcija.
Znanstvenici su istraživali sadržaj sa sedam platformi (BlueSky, Mastodon, LinkedIn, X, TruthSocial, Gab i GETTR), a ono što je zanimljivo je da je isti trend zabilježen neovisno o političkoj orijentaciji platforme. Dakle, negativa bolje prolazi i kod lijevih i kod desnih nastrojenih mreža i korisnika.
I bez ovog istraživanja jasno je kako senzacionalistički naslovi i emocionalno nabijen sadržaj privlači puno više pažnje u odnosu na racionalne i provjerene vijesti. I tu se onda stvara jedan krug, odnosno ranije spomenuti balon u kojem korisnici klikaju na negativne i nekvalitetne vijesti pa upravo zbog toga korisnici, kreatori i dio medija forsiraju takav sadržaj jer im on daje veću mogućnost za klikove i posjete. Za algoritam je sadržaj na koji se klika uspješan sadržaj i automatski ga više promoviraju, dok kvaliteta tog sadržaja pada u drugi plan i u biti postaje nevažna.
Izvor: Digital Trends
