Hrvatsko istraživanje pokazalo da lockdown ostavlja negativne posljedice na zdravlje i ponašanje ljudi

Tijekom deset proljetnih dana prošlogodišnjeg zatvaranja zbog covida-19 u Hrvatskoj, skupina medicinskih znanstvenika iz Splita provela je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije, koji su popunili internetske upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i tijekom locdowna.

Pročitajte i ovo Uoči kongresa Nacionalne stranke Deseci milijuna ljudi danima u karanteni zbog korone. Stanje je sve gore, javlja se i glad: "Ostali smo bez brašna, riže, jaja i mlijeka za djecu" TRAGEDIJA U BRITANIJI Policajac ubio trogodišnjeg sina i sebe: "Vodim ga sa sobom anđelima"

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Uništena ključna zgrada iranskih vlasti. Izraelska vojska izdala upozorenje: "Počinje veliki val napada..." Ključni razgovori usred rata Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene" Javni natječaj U centru Zagreba niče najmodernija tržnica: Tomašević predstavio novi, moderni koncept

Rezultati su upravo objavljeni u novom broju časopisa Croatian Medical Journal.

Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni. Ukupno se 30 posto ispitanika udebljalo, od kojih je to češće kod žena, kaže se.

Također, žene su pušile povećani broj cigareta i prijavile nižu učestalost i trajanje tjelesnih vježbi.

Iako su naši rezultati pokazali smanjeni udio onih koji povremeno piju, povećao se udio onih koji piju manje od sedam pića tjedno ili više, kaže se u istraživanju.

Napominje se da je iz ranije literature bilo poznato da dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne neaktivnosti, koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja.

Ukupno 96 posto ispitanika izvijestilo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu su žene i razina visokog obrazovanja povezani s višim poštivanjem ograničenja, kažu autori članka Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić.

Dodaju da su sudionici koji su preživjeli zagrebački potres razvili simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije, što bi moglo objasniti porast učestalosti anksioznosti među ispitanicima u glavnom gradu, koji su doživjeli potres tijekom pandemije covida-19.

Zdravstveni bi radnici trebali naglasiti korisne uloge svakodnevnog vježbanja, poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustava, zaključuje se.