Hrvatska kompanija pokrenula je jedinstveni projekt u svijetu: Digitalni vrt koji se vodi s kauča i putem aplikacije

Na prvi pogled, digitalizacija i pretplatnički modeli nije nešto što ćemo vezati uz sadnju voća i povrća u malim vrtovima (naravno, pri tome ne mislimo na digitalizaciju poljoprivrede), no Gruntek nam je pokazao da je danas zaista moguće imati svoj vrt za koji ćete plaćati mjesečnu pretplatu kao i za neki digitalni servis te s njim upravljati u potpunosti – digitalno. Tijekom prvog dana Windaysa Tino Prosenik (virtualnim) posjetiteljima predstavio je ovu digitalnu platformu putem koje korisnici mogu unajmiti svoj vrt, odrediti koje će se voće i povrće na njemu uzgajati te uzgoj pratiti online tijekom cijelog životnog ciklusa.

tri vijesti o kojima se priča Važnije od nafte i plina Svi strahuju da će Iran izvesti napad koji bi izazvao apokalipsu: "To je kao upotreba nuklearnog oružja" u tijeku Kriza na Bliskom istoku VIDEO Trump zaprijetio NATO-u, brzo mu stigao odgovor. Iran objavio glavni uvjet za kraj rata Bori se za život Tinejdžer (16) u kritičnom stanju: Ima teške opekline na 95 posto tijela, navodno zbog izazova s TikToka

Tko ima želje i vremena može, kada dođe vrijeme za to, otići na veliko imanje pored Čazme na kojem će biti smješteni Gruntekovi vrtovi i sam nabrati voće i povrće koje je ekipa iz Grunteka za njega posadila i održavala. Cilj projekta nije samo da ljudi prate i na kraju dobiju voće i povrće iz svog vrta, već je fokus i na edukaciji ljudi o proizvodnji hrane te na njihovom motiviranju kako ne bi bili samo potrošači, već i proizvođači hrane. Vlasnici, odnosno osobe koje unajme digitalne vrtove mogu zasaditi 15 kultura, a Gruntek će ih educirati o tome kada je najbolje vrijeme za sadnju određenih kultura, a iako poljoprivreda ovisi o brojnim faktorima na koje se često ne može utjecati, očekuju godišnji prinos od 100 do 200 kg voća i povrća po jednom vrtu.

Ovakva ideja, rekao je Prosenik, čini se, jedinstvena je u svijetu, a njihovi planovi za početak su vezani prvenstveno uz Zagreb koji, vjeruje, ima potencijal za čak 5 do 6 tisuća ovakvih vrtova. Također, u skladu s trendovima i sve većom potražnjom za zdravom hranom i zdravim načinom života, sve kulture na Grunteku uzgajaju se organski – bez umjetnih gnojiva, pesticida i herbicida.

Prilikom izlaganja na Windaysima, Prosenik je objasnio i način ostvarivanja prihoda Grunteka koji se razlikuje od uobičajenog načina zarade poljoprivrednim uzgojem. Dok je obično potrebno određeno vrijeme dok se obradi zemlja, posade i uzgoje kulture, nakon čega slijedi berba i tek onda prodaja koja donosi zaradu, Gruntek zarađuje odmah od početka. Naime, korisnici uvijek plaćaju mjesečnu pretplatu za svoj vrt tako da su prihodi Grunteka konstantni svaki mjesec. Druga stvar koju je Prosenik naglasio je da oni ne prodaju voće i povrće. Oni samo pružaju infrastrukturu, a sve što korisnici uzgoje u tim vrtovima je njihovo. Zato oni nemaju potrebe koristiti se nekakvim umjetnim načinima povećanja prinosa jer je njihova zarada uvijek ista, bez obzira na to koliki je urod na određenom vrtu. To je, kao i snimanje, odnosno nadzor samih vrtova, još jedan način zašto korisnici nemaju straha da će se njihove kulture tretirati s pesticidima jer se time neće povećati zarada Grunteku.

Vizija Grunteka je da tijekom godina digitalni vrtovi postanu svakodnevica, prvo u Hrvatskoj, a onda i diljem svijeta te da takvi vrtovi i proizvodnja ekološke hrane svima budu dostupni. Nadaju se kako će se tako sve više građana okrenuti proizvodnji vlastite hrane – ako ne putem svog, onda putem njihovih digitalnih vrtova.