Hrvatska je po broju znanstvenih radova u otvorenom pristupu u samom svjetskom vrhu

Znanstvene informacije, bez obzira na njihovu veličinu i originalnost, namjenu te način objavljivanja, dio su nacionalnog blaga, navedeno je u Hrvatskoj deklaraciji o otvorenom pristupu. Otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama. S obzirom na udio radova objavljenih u otvorenom pristupu, Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu. Pokazali su to rezultati nedavnog istraživanja kojeg su proveli znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) te Medicinskog fakulteta (MEF) Sveučilišta u Zagrebu, a koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Learned Publishing.

tri vijesti o kojima se priča Sočni detalji Šuškalo se godinama, a sada su isplivali novi detalji o Macronovima: "Ona neće doći u Elizejsku palaču!" Čekaju se nalazi Prvi slučajevi ebole u hrvatskom susjedstvu? Aktivirani hitni protokoli sumnjiv teret Policija na A1 Talijanu otvorila hladnjaču i ostala zatečena onime što je prevozio

Uredništvo časopisa uvrstilo je rad hrvatskih znanstvenika u virtualno izdanje najboljih radova o otvorenom pristupu koji su u ovom časopisu objavljeni u proteklih dvanaest mjeseci, a povodom obilježavanja Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa osigurali su besplatan pristup spomenutim radovima narednih mjesec dana.

Implementacijom otvorene znanosti mijenja se način provođenja znanstvenih istraživanja, pristupa i korištenja rezultata, razmjene i dijeljenja istraživačkih podataka i publikacija te uspostavljanja suradnji. To je ključno za rješavanje složenih istraživačkih pitanja i društvenih izazova u cilju jačanja gospodarskog rasta, inovacija i razvoja društva.

Zemlje Europske unije (EU) proizvode četvrtinu svjetskih znanstvenih radova, a prema podacima Europske komisije (EK) oko 40 posto radova u 2017. godini objavljeno je u otvorenom pristupu. Inicijative otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i otvorene znanosti općenito opisane su u brojnim politikama i preporukama Europske komisije, a većina zemalja EU je temeljem tih preporuka donijela nacionalne politike o otvorenoj znanosti.

Hrvatska još uvijek nije usvojila nacionalnu politiku o otvorenoj znanosti, no u pojedinim dokumentima je podupire te naglašava njezinu važnost za znanstvenu zajednicu, ali i cjelokupno društvo. Na nacionalnoj razini još uvijek nije propisana obveza objavljivanja svih publikacija hrvatskih autora u otvorenom pristupu, no takva ista obveza postoji za ocjenske radove na visokim učilištima kroz trenutno važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

U nedavno objavljenom radu su dr. sc. Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije IRB-a, te koautorice dr. sc. Lea Škorić i dr. sc. Jelka Petrak iz Središnje medicinske knjižnice MEF-a, analizirali radove s adresom hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima uključenim u citatne indekse Web of Science Core Collectiona (WoSCC): Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) te Emerging Sources Citation Index (ESCI).

Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u otvorenom pristupu, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4 posto. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom radova u otvorenom pristupu, kako u EU tako i na globalnoj razini.

Dio analiziranih radova, njih oko 30 posto, objavljen je u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u otvorenom pristupu na stranicama izdavača. Naime, samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u otvorenom pristupu. Udio radova u otvorenom pristupu u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2 posto, što je također iznad europskog prosjeka od 40 posto', objašnjava dr. Macan te dodaje kako u tome predvode radovi s područja humanističkih znanosti s udjelom od čak 80 posto te društvenih znanosti s udjelom od 71 posto. To je dodatno specifično s obzirom na situaciju u ostalim zemljama gdje upravo društvene i humanističke znanosti imaju najmanji udio radova dostupnih u otvorenom pristupu.

Krajnji zaključak analize je da radovi u otvorenome pristupu mogu značajno doprinijeti vidljivosti znanstvenih rezultata malih i perifernih znanstvenih zajednica, uključujući i one koji su objavljeni u lokalnim časopisima. Pri tome važnu ulogu imaju i nacionalne politike i infrastruktura.

U duhu otvorene znanosti autori su sam rad, kao i istraživačke podatke podijelili u otvorenom pristupu kroz digitalni repozitorij publikacija i istraživačkih podataka IRB-a - FULIR.

Valja napomenuti da je upravo dostupnost istraživačkih podataka na kojima su provođene analize jedan od ključnih preduvjeta za provjerljivost i ponovljivost provedenih istraživanja i jedan od značajnih koraka koji znanstvena zajednica mora napraviti u aktualnoj transformaciji prema većoj otvorenosti i transparentnosti.

Institut Ruđer Bošković je kao prva hrvatska znanstvena ustanova još 2015. godine donio Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij IRB-a simpatičnog naziva FULIR. Ova Odluka obvezuje sve djelatnike IRB-a da pohranjuju digitalne inačice svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij te kada je god to moguće osiguraju otvoreni pristup istima.

IRB je tu propisanu obvezu povezao i s procedurom dodjele Godišnjih nagrada za znanstvenu izvrsnost tako što je kao jedan od uvjeta za dodjeljivanje nagrada znanstvenicima za najbolji rad postavio obvezu da ti radovi budu pohranjeni u IRB-ov digitalni repozitorij FULIR te, ako je moguće da im bude osiguran otvoreni pristup. Ovo je ujedno i prvi poznati primjer povezivanja neke obveze o pohranjivanju znanstvenih radova u digitalne repozitorije i osiguravanja otvorenog pristupa s nekom od procedura nagrađivanja odnosno napredovanja znanstvenika u Hrvatskoj, navodi dr. Macan.

Međunarodni tjedan otvorenog pristupa, koji se ove godine obilježava od 19. do 25. listopada, vrijeme je za širu akademsku i znanstvenu zajednicu da koordinira akcije kojima bi otvorenost postala jedan od zadanih uvjeta istraživačkog rada.

U trenutnoj situaciji pandemije COVID-19 te hiperprodukcije znanstvenih radova, postaje važnije nego ikada, u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene do kojih se došlo primjenom znanstvenih metoda te koje su prošle recenzijski postupak. Vođeni tom idejom 'Ruđerov' tim iz Centra za znanstvene informacije kreirao je svojevrsni 'COVID-19 hub radova'.

Izdvojili smo publikacije hrvatskih autora iz Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI koje govore o svim segmentima pandemije COVID-19. Tu se mogu pronaći najnoviji objavljeni znanstveni radovi o virusu SARS-COV-2 s medicinskog aspekta, ali i radovi o utjecaju pandemije na gospodarstvo, financije, kulturu i ostale segmente ljudskog djelovanja, navodi dr. Macan te naglašava da je potrebno posebnu pozornost obratiti o kakvoj je publikaciji riječ odnosno je li publikacija prošla recenzijski postupak, gdje je objavljena, tko je izdavač, tko su joj autori i druge karakteristike koje su i inače važne kod kritičkog čitanja, pomalo zaboravljene vještine u našem društvu.

Velikom broju publikacija osiguran je i otvoreni pristup cjelovitom tekstu, a vrlo često i komercijalni izdavači privremeno osiguravaju besplatan pristup cjelovitim tekstovima radova s ovom tematikom.

Svakako preporučamo COVID-19 Open Research Gateway, nastao u sklopu europskog projekta OpenAIRE, koji je svojevrsna polazna točka pristupa rezultatima znanstvenih istraživanja povezanih s pandemijom koronavirusa. Spomenuti portal probire bibliografske podatke o rezultatima znanstvenih istraživanja povezanih s tematikom COVID-19 tematikom iz relevantnih svjetskih izvora, zaključuje dr. Macan.