Hrvatska IT industrija bilježi stalni rast, plaće su iznad prosjeka, no kako stojimo u usporedbi s EU-om?

Hrvatska IT industrija već je godinama industrija s najvećim godišnjim rastom. Bilježi se rast broja tvrtki, broja zaposlenih, prihoda, ali i ulaganja. Osim toga, upravo je IT industrija pokazala svoju otpornost tijekom protekle dvije, "pandemijske" godine, kad je nastavila s rastom i u trenucima u kojima su druge industrije posrnule. 

Pročitajte i ovo inflacija jede novac Unatoč visokim troškovima života, Hrvati sve više čuvaju svoj novac: Evo tko je rekorder po štednji Velika potraga Što želi Hrvatska u Japanu? Plenković poručio: "Postoje još neistražene mogućnosti"

tri vijesti o kojima se priča F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni" Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Šire se snimke američkog konzulata u Dubaiju u plamenu DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom

No, iako su plaće i prihodi u IT industriji u Hrvatskoj više od prosjeka, zanimljivo je promotriti kako stoji u odnosu na IT industriju u drugim zemljama Europske unije. 

Na konferenciji IT & HR: Prilike i izazovi predstavljene su i posljednje brojke domaće IT industrije. Nakon usporenja 2020., u 2021. godini IT industrija raste visokim stopama.

Tako je analiza pokazala da je u 2021. u Hrvatskoj poslovalo 6.547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50,2 posto, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45,4 posto. Izvoz je dosegao 11,9 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101,4 posto. IT industrija prošle je godine dosegla 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja komentirao je što možemo očekivati u našem IT-ju s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva.

Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug. Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu, kaže Šaravanja.

Prosječna plaća je u Hrvatskoj 2021. bila 9.564,67 kuna i viša je za 50 posto od prosjeka. U posljednjih pet godina, prosječna plaća u IT sektoru je porasla za 24,4 posto. Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No, brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu – da naša IT industrija utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima. Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.

Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatskom gospodarstvu moraju se otvoriti preduvjeti za povećanje produktivnosti. To je posebno istinito kada govorimo o IT industriji, gdje naše tvrtke pokazuju značajno znanje i talente na stranim tržištima. No, potrebna im je snažnija podrška u zemlji.

Moramo usmjeravati sredstva u inovacije i uvođenje novih tehnologija te proizvodnju s dodanom vrijednosti, što je posebno važno u razdoblju inflacije. Za to je nužno i daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našoj IT industriji i posljedično u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, već čovjek, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.

Jukić je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja, jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi je uska suradnja s IT industrijom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje.

Isti problemi s zaposlenicima, kao i u ostatku svijeta

U globalne i lokalne trendove u području ljudskih resursa sudionike konferencije uveo je Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, predstavnici globalne kompanije za istraživanje i savjetovanje u IT-ju Gartner Inc.

Istaknuo je kako je u posljednjih par godina dinamika i volatilnost tržišta rada tolika da je izrazito izazovno pronaći kvalitetan kadar.

Čak 76 posto kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu, rekao je Maglić.

U anketi koju je provela HGK, više od dvije trećine anketiranih stavlja visinu dohotka na prvo mjesto po važnosti za zadržavanje zaposlenika. Situacija je vrlo slična i po pitanju privlačenja kvalitetnih kadrova, gdje su ključne stavke visina plaće i ostale beneficije radnog mjesta. Zajedno te dvije stavke odabralo je više od četvrtine ispitanika.

Razvoj i privlačenje ljudskih potencijala u IT-ju bila je tema prvog panela. Lorna Luketić Mažić, People Operations Business Partner iz Infobipa, istaknula je da lokalne razlike oko privlačenja i zadržavanja kadra ne osjete toliko, izazovi su slični bez obzira gdje posluju.

Matej Sušanj, HRD Specialist iz Croatia Osiguranja, spomenuo je i važnost humanijeg pristupa, koji je posebno važan mladima.

Psiholozi već godina govore o temi soft vještina, no sada smo s pandemijom to bolje osvijestili. Vidimo da je jedan od razloga odlaska djelatnika u IT-ju i kvaliteta menadžera, rekao je Šušanj.