Time što su pokazali da hobotnica postaje prijateljski raspoložena nakon određene doze metilenedioksimetamfetina (MDMA, ecstasy ili Molly) znanstvenici vjeruju da su pokazali vezu između društvenog ponašanja ljudi i vrste od koje su se evolucijski odvojili prije više od 500 milijuna godina, prenosi britanski Guardian.
Pročitajte i ovo
Gul Dolen, neuroznanstvenik s medicinskog fakulteta Johns Hopkins i voditelj istraživanja, kaže da je MDMA odlično sredstvo za istraživanje toga može li hobotnica promijeniti društveno ponašanje.
Notorno pametne životinje
Otkriće sugerira da je tvar u mozgu - serotonin, koja preplavi mozak nakon doze ecstasyja, mogla potaknuti društveno ponašanje vrlo rano u evolucijskoj povijesti.
Hobotnice su notorno pametne i mogu naučiti kretati se labirintima i otvoriti staklenke kako bi došle do hrane. U normalnim okolnostima vrlo su nedruštvene i pokazuju toliku agresiju jedna prema drugoj da čak mogu pojesti drugu hobotnicu.
Čak i u sezoni parenja mužjak će samo ostaviti svoju spermu i pobjeći, jer ako se bude zadržao, ženka ga može napasti, kaže Dolen.
Ecstasy kao društveni katalizator
Prema radu objavljenom u časopisu Current Biology, znanstvenici su proučavali ponašanje hobotnica u akvariju koji je bio povezan s još tri komore - jednom praznom, jednom s plastičnom figurom i jednom sa živom hobotnicom u kavezu.
Četiri hobotnice dobile su dozu ecstasyja i utvrđeno je da su pod djelovanjem droge provele više vremena u komori sa zatočenom hobotnicom nego kad nisu bile na drogi.
I njihove interkacije bile su pod djelovanjem droge bitno drukčije. Bez droge kavezu su se približavale oprezno s jednim ispruženim krakom, a pod djelovanjem droge opušteno i prijateljski grleći kavez izlagajući dijelove tijela koje obično ne izlažu drugoj hobotnici, kaže Dolen.
Serotonin kao ključ
Čini se da postoji sličnost s euforijom koju kod čovjeka izaziva droga - neke su bile zaigrane, izvodile akrobacije u vodi ili grlile uređaj za stvaranje mjehurića, kaže Dolen, a druge su ispružile svih osam krakova i lebdjele izvodeći balet u vodi.
Rezultati su iznenađujući zbog razlike između mozga čovjeka i hobotnice, čiji mozak okružuje usni otvor i većina neurona, za koje se čini da fukcioniraju poluautonomno, širi se kroz krakove. Do sada su se većina istraživanja koja tragaju za biološkom podlogom društvenog ponašanja usmjerila na sofisticirane moždane sklopove. Novo istraživanje sugerira da važniju ulogu možda imaju osnovni kemijski procesi u mozgu a posebno serotonin.
Profesor David Nutt, neurofarmakolog s Imperial College London kaže kako to otkriće predstavlja dodatni dokaz da emocije i empatija postoje u većem broju vrsta i da nisu specifične samo za čovjeka.
To dokazuje da to nije samo neka posebna ljudska karakteristika, nije čak ni karakteristika samo sisavaca, nego karakteristika mozga, kaže on. Također pokazuje da serotonin igra vrlo važnu ulogu u posredovanju društvenih odnosa u mnogim vrstama. (Hina)
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Sukob na Bliskom istoku se širi, novi su udari sve žešći: "Dolaze još teže noći..."
-
NEVJEROJATNOSlavni nogometaš Irana ide u rat protiv Amerike? Još jučer igrao, a sad spreman za pušku
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
