HAKOM već provodi EU akt o uklanjanju nezakonitog sadržaja na internetu

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imenovani je koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama kojem je cilj uklanjanje nezakonitog sadržaja na internetu, između ostaloga, govora mržnje, dezinformacija i štetnog sadržaja za djecu.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Sukob na Bliskom istoku se širi, novi su udari sve žešći: "Dolaze još teže noći..." MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća prije 6 sati Potres kod Siska, osjetio se i u Zagrebu: "Tutanj, udar! Škripali su ormari, tresla se kuća"

HAKOM, nakon očekivanog usvajanja zakona o provedbi EU akta u Saboru, treba donijeti i pravilnike među kojima je i onaj o dodjeljivanju statusa "pouzdanih prijavitelja" – hrvatskih institucija, organizacija ili udruga mjerodavnih u određivanju što je, primjerice, govor mržnje, širenje lažnih vijesti i dezinformacija i štetni sadržaj za djecu i maloljetnike na internetu.

Pročitajte i ovo Bar nešto HAKOM se pohvalio: Hrvatska je jedna od najbolje pokrivenih zemalja mobilnim signalom

Kako ističu u HAKOM-u, dio njihove zadaće koordinatora jest da "agregira" rad nadležnih institucija koje izdaju naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja na internetu – DORH, MUP, Državni inspektorat, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i, naročito u slučaju govora mržnje, – Agencija za elektroničke medije (AEM) te da njihova objedinjena izvješća dostavlja Europskoj komisiji.

Kazne od 6.630 do 66.360 eura

Osim toga, HAKOM će moći internetskim platformama i njihovim ovlaštenim osobama u slučajevima nepoštivanja zakona izricati kazne od 6.630 do 66.360 eura.

Pritom naglašavaju da postoje tri načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. Prvi je kada internetska platforma to radi samoinicijativno na temelju svojih algoritama i mjera koje je poduzela na temelju procjene sistemskih rizika te je sama "prepoznala" i uklonila nezakoniti sadržaj.

Već sada dosta dobro djeluju algoritmi koji se odnose na uklanjanje nezakonitog sadržaja vezanih za autorska prava, kao i za prepoznavanje i uklanjanje dječje pornografije, ističe Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a u razgovoru za Hinu.

Drugi način "čišćenja" interneta je putem naloga već navedenih nadležnih hrvatskih institucija. Ti nalozi su formalni i oni se upućuju direktno platformi, neovisno o državi u kojoj su registrirane, odnosno njezinom predstavniku. Platforma je obavezna po tome postupiti i obavijestiti HAKOM.

Maričić posebno pojašnjava i treći pristup preko pouzdanih prijavitelja kojima se treba dodijeliti status, ali tek na temelju njihove prijave HAKOM-u nakon usvajanja zakona. Budući da ne postoji centralno tijelo koje bi pratilo sve nezakonite sadržaje na internetu, postoje pouzdani prijavitelji koji su vrlo široko definirani – od tijela javne vlasti pa do udruga koje se bave time i znaju kako prepoznati nezakoniti sadržaj, ističe Maričić.

Platforma po prijavi pouzdanog prijavitelja prioritetno miče sadržaj, a postoje li prigovori na rad tog prijavitelja – utvrđivat će se je li taj prijavitelj možda zloupotrebljava svoju ulogu. Posebna pozornost šire, ali i stručne hrvatske javnosti dosad je bila usmjerena na uklanjanje dezinformacijskih kampanja, lažnih vijesti, kao i stranačkih botova u izbornim kampanjama.

Sljedeći nam je korak sastanak s Državnim izbornim povjerenstvom i uspostava protokola u slučaju prepoznavanja dezinformacija – tko koga obavještava i na koji način te koje su platforme prepoznate da se na njima generira takav nezakoniti sadržaj, ističe Lidija Antonić, pravnica HAKOM-a.

Nedavno je, dodaje, održan i sastanak Nacionalne mreže suradnje gdje se o tome raspravljalo i s predstavnicima Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), CARNET-a, Agencije za elektroničke medije (AEM-a), Državnog izbornog povjerenstva, MUP-a, Zavoda za sigurnost informacijskih sustava (ZSIS), SDURDD-a i Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Pritom u HAKOM-u napominju da je EU Akt o digitalnim uslugama (DSA) u Hrvatskoj već u primjeni ističući da je Meta u svibnju s Facebooka i Instagrama uklonila oko 150 lažnih profila povezanih s članovima Mladeži HDZ-a na temelju prijave Gonga. Meta primjenjuje DSA i Meta doživljava Gong već kao neku vrstu pouzdanog prijavitelja. S obzirom na njihov dugogodišnji rejting pratitelja izbora, ne vidimo zašto Gong, primjerice, ne bi i uskoro zadovoljio status pouzdanog prijavitelja, ističe Maričić.

Sve što je nezakonito offline, nezakonito je i online

Naglašava i da će oko suzbijanja dezinformacija i lažnih vijesti na internetu, govora mržnje i štetnog sadržaja za djecu biti potreban i doprinos javnih institucija, nevladinih organizacija i fact-checkera kao "pouzdanih prijavitelja". 

Pročitajte i ovo U prvom kvartalu 2024. HAKOM objavio rezultate o elektroničkim komunikacijama: Telekomi imaju razloga za zadovoljstvo

Mi ne možemo imenovati tko će biti pouzdani prijavitelj ako ne dobijemo prijavu zainteresiranih. Interes postoji, naročito za zaštitu djece i maloljetnika. A princip djelovanja je jednostavan - sve što je nezakonito offline, nezakonito je i online, zaključuje Lidija Antonić iz HAKOM-a.

Postojanje interesa za dobivanje statusa pouzdanog prijavitelja Hini su potvrdili iz Centra za sigurniji internet (CSI), vodeće hrvatske organizacije u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem interneta. 

Aktivno se zalažemo za dodjeljivanje statusa 'trusted flaggers' našem Centru u skladu s predloženim zakonom te je ta mogućnost već više puta bila temom naših razgovoraa s HAKOM-om. Suradnja na ovoj razini uvelike bi pridonijela stvaranju sigurnijeg internetskog okruženja za djecu i mlade, kazali su iz CSI.

No, s druge strane, iz Ureda pravobraniteljice za djecu, poručili su kako očekuju da će primjena akta doprinijeti visokoj razini zaštite maloljetnika na internetu, ali i da Ured pravobranitelja za djecu trenutno nema nikakvu informaciju o mogućoj suradnji s HAKOM-om vezano za regulaciju sadržaja na internetu.

O suzbijanju govora mržnje i dezinformacija na internetu oglasio se i Ured pučke pravobraniteljice ističući da prijedlog zakona ništa detaljnije ne govori o dodatnim uvjetima za pouzdane prijavitelje.

Jedno od ključnih pitanja bit će granica između slobode izražavanja i govora mržnje te povezana sloboda informiranja, ali i pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na privatnost, kao i problem dezinformacija. Mi ćemo osim fokusa na ljudska prava sve promatrati i kroz prizmu vladavine prava u Hrvatskoj, zaključuju u uredu. Ocjenjuju i da "trenutno nije dovoljno jasno tko, što i kako treba raditi" pa je to potrebno jasno propisati za drugo čitanje prijedloga zakona.

Zaključno, o suradnji s HAKOM-om oglasio se i AEM, koji je dosad jedini imao zakonsku obavezu odlučivati što je govor mržnje u medijima, a i nositelj je projekta hrvatske mreže fact-checkera - provjeravatelja točnosti informacija. 

Modaliteti suradnje HAKOM-a i Agencije za elektroničke medije vezane uz provedbu Akta o digitalnim uslugama su u fazi definiranja. Podrobnije informacije bit će objavljene čim budu poznate, odgovorili su iz AEM-a.