Galerija
U pretkliničkoj fazi su 142 cjepiva. To je faza u kojoj se cjepiva testiraju na životinjama da se vidi hoće li uopće izazvati odgovor imunološkog sustava. U kliničkoj fazi je 31 cjepivo. To je faza u kojoj se cjepiva testiraju na ljudima. Ona ima nekoliko podfaza.
Prvo se cjepivo testira na manjoj, a onda i većoj skupini ljudi.
U najozbiljnijoj fazi u kojoj se cjepivo testira na tisućama ljudi je 6 cjepiva. Sada se, dakle, provjeravaju učinkovitost i nuspojave tih cjepiva. Odobreno nije niti jedno, ako izuzmemo ono rusko. Za njega treba napomenuti da nije prošlo u potpunosti onu kliničku fazu. Kad se podvuče crta, tri cjepiva se posebno ističu u toj - ono s Oxforda koje se testira u Brazilu i Južnoj Africi, američko i jedno kinesko koje se, također, testira u Brazilu gdje je pandemija poprimila velike razmjere.
Profesorica Andrea Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković otkriva kako reagiraju ljudi na cjepivo i koliko je sigurno cjepiti se s cjepivom na kojem se tako brzo radilo.
"Malo znamo o virusu"
Postoje 6 cjepiva koja su u trećoj fazi kliničkih istraživanja. Jedna cjepiva se pripremaju tako što koriste živi virus i jedna koja koriste dijelove virusa. Od tih 6 cjepiva 3 su kineska, oni koriste živi virus koji se nakon toga ubije kako ne bi mogao izazvati bolest. Nakon toga se proteini koriste kao cjepivo. Nama su puno zanimljivija druga tri cjepiva koja su razvijena na Oxfordu i dva koja se razvijaju u SAD-u koja koriste dijelove virusa. To je bitno jer još malo znamo o virusu. To je značajno i jer kada cjepite cjepivima koja koriste dijelove virusa onda nemate apsolutno nikakve šanse da dobijete koronavirus.
Bitno je da su ova tri cjepiva prošla kroz fazu 1 i 2. Svi podaci su objavljeni u znanstvenim časopisima.Mi smo optimistični da će ta cjepiva biti učinkovita i da će imati male nuspojave. Cjepiva nisu baš rađena na brzinu, kazala je profesorica.
Objasnila je i razloge koji pokazuju zašto je to bilo tako brzo gotovo.
Financiranje je bilo omogućeno odmah, shvatilo se da je pandemija ozbiljna stvar. Znanstvenici su posvetili svo vrijeme izradi cjepiva. Bazična znanost je godinama radila na cjepivima i sada koristimo sve te rezultate, objasnila je.
Cjepivo iduće godine na proljeće
Misli da nije realno da do kraja godine bude gotovo cjepivo. Ja vjerujem da bi to moglo biti krajem proljeća, a cijepljenje bi moglo početi na ljeto. Još treba malo strpljenja.
Zanimljiv je podatak da je učinkovitost cjepiva za gripu 40 -60%. Profesorica je odgovorila na pitanje što ako tako bude i s cjepivom za koronavirus.
Učinkovitost cjepiva za gripe je dovoljna. Ako cjepivo protiv koronavirusa bude jednako učinkovito, to će biti dovoljno i da se smanji razina smrtnosti.
Profesorica je objasnila koliko je opasno dobiti gripu i koronavirus u isto vrijeme.
Mislim da je to jako opasno. Bile bi velike smrtne posljedice. Bilo bi pametno da se ljudi cijepe protiv gripe.
Zanimljiva je studija objavljena prije samo desetak dana. Istraživanje je provedeno među 206 ljudi u Švedskoj. Pokazalo je da su ljudi koji su oboljeli od koronavirusa i imali blage ili nikakve simptome razvili antitijela na virus, ali i takozvane T stanice.
Stanice koje pamte infekcije
Najjednostavnije rečeno, to su one stanice u tijelu koje mogu zapamititi infekcije. Ono što je posebno zanimljivo, članovi obitelji tih oboljelih su, također, razvili te moćne stanice. I ono što je začudilo znanstvenike, oni koji su imali vrlo blage simptome i mjesecima nakon što su se zarazili imali su T- stanice u tijelu, čak i kada bi pala razina antitijela. To, kažu znanstvenici, znači da tijelo ipak pamti virus što upućuje na imunitet.
Profesorica je rekla da ipak ne znamo na koliko dugo. Kada organizam dođe u dodir s virusom onda on razvija protutijela i drugo su T - stanice. Istraživanja su pokazala da su memorijske stanice vrlo aktivne.
U Hong Kongu je zabilježen slučaj da je čovjek koji je prebolio koronu ponovno pozitivan, čak i u Njemačkoj, profesorica otkriva znači li to da imunitet kratko traje.
To su izolirani slučajevi i na temelju toga ne možemo ništa zaključiti, kazala je.
Istraživanja američkog centra za kontrolu bolesti su pokazala da godine ipak igraju ulogu u tome koliko dugo KLIK oboljeli osjećaju posljedice korone. Primjerice, 47% onih starijih od 50 godina je reklo da je simptome osjećalo tjednima nakon što su otkrili da su pozitivni. Kod onih od 35 do 49 godina taj postotak pada na 32%, a u skupini od 18 do 34 godine na 26%. Što je bolest teža, liječnici kažu da je veća vjerojatnost da se duže osjećaju posljedice.
Valja spomenuti i jednu studiju provedenu u Italiji na 143 ispitanika i to dva mjeseca nakon što su preboljeli koronu. Gotovo polovica njih je rekla kako još uvijek osjeća posljedice. Uglavnom su se požalili na trajni umor, kratkoću daha, bolove u zglobovima te bolove u prsima. A sve je više onih kojima i kosa opada tjednima nakon što su preboljeli koronavirus.
Zaraza u školi?
Neke od težih posljedica koje se, također, navode su upala mozga, stvaranje ugrušaka, moždani udar, oštećenja pluća, srca i bubrega.
U srijedu je prof. Markotić rekla da oboljeli opet imaju nešto teži oblik bolesti. Profesorica otkriva zašto je to tako i mijenja li se virus.
Virus se nije promijenio, mijenja se klinička slika zbog okolnosti. sad je ljeto pa možda primamo manju dozu virusa. Tu je i dobna skupina. Dob inficiranih je drugačiji, sad će se mijenjati. Virus se nije promijenio. Znamo i za mutaciju koja se događa u virusu i ona nije jako velika. Mnoge mutacije su tihe. Ako nastavimo s ovakvom dinamikom mutacije onda zapravo nema šanse da cijepivo koje je u pripremi bude neučinkovito.
Roditelje zanima kolike su šanse da se dijete zarazi u školi.
To je najteže pitanje i to ne možemo predvidjeti. Ako roditelji nauče svoju djecu poštivati socijalnu distancu, prati ruke, držati masku, da je vjerojatnost da se dijete zarazi u školi jednaka vjerojatnosti da se roditelji zaraze na poslu. Apeliram na roditelje da ne ignoriraju virus i da djeci objasne. Mislim da djecu to i zabavlja. Mislim da nema straha.
Profesorica i dalje smatra da neće biti dobro ako dočekamo jesen s velikim brojkama, a ovo je sad rekordan tjedan.
Neće biti dobro, ja stojim pri toj tvrdnji. Hitno moramo s ovim mjerama, hitno moramo smanjiti broj oboljelih, da dođemo u situaciju koju smo imali krajem svibnja, jer neće biti dobro.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
