Europski dan zaštite podataka: Od 2020. u Hrvatskoj izrečeno 10 milijuna eura kazni

Zbog kršenja uredbe o zaštiti podataka u Hrvatskoj je od 2020. izrečeno 85 upravnih novčanih kazni od 10 milijuna eura, a čak 8 milijuna eura izrečeno je 2023. agencijama za naplatu potraživanja zbog curenja osobnih podataka, istaknuto je u utorak na obilježavanju Dana zaštite podataka.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke" REAKCIJA PREMIJERA Plenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..." SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve"

Mogu istaknuti da je od 2020. godine, kada je izrečena prva upravna novčana kazna zbog kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), do danas izrečeno 85 upravnih novčanih kazni u visini od gotovo 10 milijuna eura. Najveće kazne izrečene su u 2023. u visini od skoro 8 milijuna eura agencijama koje se bave naplatom potraživanja zbog tzv. curenja osobnih podataka, rekao je ravnatelj Agencije za zaštitu podataka Zdravko Vukić. 

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako je bitno da građani shvate da bilo kakva objava osobnih podataka na bilo koji način u virtualnom svijetu danas nosi određene posljedice.

Imamo recentni primjer u Srbiji, kad su su objavljeni osobni podaci, osobni dokumenti, novinara i građana iz RH. Prije svega, bitni su opreznost i edukacija, istaknuo je ministar. 

Predstavljena je i "Olivia", virtualna učiteljica i asistentica, koji je Agencija opisala kao "jednostavan alat koji će hrvatskim poduzetnicima adekvatno i besplatno pomagati s usklađivanjem s Općom uredbom o zaštiti podataka".

Obrada osobnih podataka u sustavima umjetne inteligencije koja nije u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka može dovesti, između ostalog, do diskriminacije, donošenja pristranih odluka na štetu pojedinaca i krađe identiteta.

Stoga je važno osigurati transparentnost i odgovornost u načinu na koji se podaci koriste kako bi se zaštitili pojedinci i sačuvala temeljna ljudska prava u digitalnom dobu, čulo se na konferenciji pod nazivom "Što nam donosi umjetna inteligencija?".

Agencija ju je organizirala u sklopu obilježavanja Dana zaštite podataka, kao raspravu za predstavnike akademske zajednice, tijela javne vlasti i stručnjake za zaštitu podataka o rizicima i prednostima koje sa sobom nosi razvoj i uporaba umjetne inteligencije.

Sve prisutnija umjetna inteligencija donosi i značajne izazove u zaštiti podataka, ali i inovacijama, ljudskim pravima i utjecajima na radna mjesta, istaknuto je.

Jedan od panelista, predsjednik Uprave Effectus veleučilišta Robert Kopal naglasio je nužnost razvijanja alata pri prepoznavanju "deepfake", odnosno lažnih videozapisa i fotografija.

Sva sreća pa nam umjetna inteligencija može pomoći da pobijedimo umjetnu inteligenciju, rekao je, jer jednom kad se takav sadržaj počne širiti, moguće je samo reagirati reaktivno, pri čemu opet pomaže umjetna inteligencija.

U izazovima koje umjetna inteligencija donosi, istaknuo je Kopal, najvažniji je razvoj kritičkog načina razmišljanja.

Kritičko mišljenje nije kritički pogled na neku pojavu, kao na primjer umjetnu inteligenciju, već skup generičkih kompetencija koji ima znanja, vištine i vrijednosti i trebao bi biti obvezan predmet osnovnim školama, poručio je.

U svrhu podizanja svijesti javnosti o pravu na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, Vijeće Europe je 2006. godine proglasilo 28. siječanj Europskim danom zaštite podataka, koji se u svijetu još naziva i Dan privatnosti.