Europa zaostaje u nekim tehnološkim područjima koja će oblikovati budućnost industrije i društva

Iako Europa ima brojne napredne i visokoučinkovite kompanije, one zaostaju u tehnološkom razvoju u odnosu na američke tvrtke. Imaju manji rast, stvaraju niže povrate ulaganja te općenito manje ulažu u istraživanje i razvoj od američkih kompanija te od deset transverzalnih tehnologija zastupljenih u većini industrija, Europa prednjači samo u dvije, pokazalo je novo istraživanje McKinsey Globalnog Instituta (MGI) pod nazivom “Osiguravanje budućnosti Europe onkraj energije: Rješavanje europskog korporativnog i tehnološkog jaza”.

Pročitajte i ovo Tihi egzodus Povijesni trend: Rekordan broj Amerikanaca napušta zemlju, Balkan među hit-destinacijama velike razlike Koje zemlje u Europi su najbogatije, a koje najsiromašnije? Pogledajte kako stoji Hrvatska

tri vijesti o kojima se priča HITNE MJERE U ENGLESKOJ FOTO Redovi za antibiotike nakon izbijanja invazivne bolesti: 30 tisuća ljudi pod nadzorom Kriza na Bliskom istoku VIDEO Pet zemalja upozorava Izrael, Trump je uzrujan zbog saveznika, Kallas mu poslala poruku: "Nemamo apetita za to" veliki uspjeh FOTO Liječnički tim na čelu s gradonačelnikom odstranio tumor težak 36 kilograma: "To je najveći izvađeni tumor u našem zdravstvu"

Pročitajte i ovo žele ujednačiti globalno digitalno poslovanje Orqa predstavlja europske inovacije kao dio poslovnog izaslanstva u SAD-u

Europske kompanije imaju brojne konkurentske prednosti koje mogu unaprjeđivati, no da bi mogle biti konkurentnije u svijetu tehnoloških disrupcija, donositelji odluka moraju preispitati status quo te napraviti nove kompromise s kojima bi to omogućile, naglašavaju u MGI-u.

Dodana vrijednost poduzeća koja se kreće između 2 i 4 bilijuna eura godišnje mogla bi do 2040. godine biti dovedena u pitanje. To bi bilo ekvivalentno 30 do 70 posto predviđenog rasta europskog BDP-a između 2019. i 2040. godine ili jednom postotnom bodu rasta godišnje, šest puta većem bruto iznosu potrebnom za postizanje neto nulte stope emisija ispušnih plinova do 2050. godine u Europi, oko 90 posto svih trenutnih europskih socijalnih izdataka ili iznosu od 500 eura mjesečnog univerzalnog temeljnog dohotka za svakog europskog građanina.

Jurica Novak, najviše pozicionirani Hrvat u McKinseyju kao globalni partner te ujedno i upravljački partner tvrtke za Srednju Europu i član vijeća MGI te jedan od autora istraživanja smatra kako europski igrači postaju sve ranjiviji, čak i u tradicionalnim uporištima kao što je automobilska industrija. Ako se s njom ne uhvati u koštac, ova kriza usporenosti oslabit će Europu u mnogim dimenzijama, uključujući rast, uključenost i održivost te će negativno djelovati i na njezinu stratešku autonomiju kao i poziciju na svjetskoj pozornici, komentirao je Novak.

Pročitajte i ovo Bots&Pots Otvoren prvi hrvatski restoran u kojem kuhaju - roboti: "Ovo će biti hrvatska inačica Tesle, ali u ugostiteljstvu"

Upozorava i kako bi nas trebala zabrinuti činjenica da Europa (pri čemu se u istraživanju misli na zemlje EU i Norvešku, Švicarsku i Veliku Britaniju) zaostaje u nekim od tehnoloških područja koja će oblikovati budućnost industrije i društva u sljedećim desetljećima. Zbog toga je potrebna učinkovita i brza reakcija europskih čelnika na tu korporativnu i tehnološku krizu, s ciljem budućeg prosperiteta i strateške autonomije Europe.