"Europa jako kaska za Kinom i SAD-om, ako se hitno ne 'skockamo', našim gospodarstvima ne piše se dobro"

Glavni cilj projekta "Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak" - HR-ZOO, vrijedna više od 196 milijuna kuna, iskorak je od "mojih" do "zajedničkih" resursa, istaknuo je u ponedjeljak voditelj projekta i zamjenik ravnatelja Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu - Srce Ivan Marić na uvodnoj konferenciji toga projekta.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje" Država šalje zrakoplove Iz Omana evakuirano 12 hrvatskih državljana, a sutra počinje operacija povratka Hrvata iz Dubaija IVICA MANDIĆ Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."

Projekt je predstavljen u sklopu konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2019 što se održava u ponedjeljak i utorak u Srcu i kongresnome centru City Plaza Zagreb, gdje je na svečanosti otvorenja konferencije predstavljen i projekt HR-ZOO, što je bio i središnji događaj prvoga dana konferencije.

Ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić najavio je kako će, počevši od ove, treće u nizu konferencije Dani e-infrastrukture, ubuduće te konferencije biti priređene u sklopu strateškoga projekta HR-ZOO koji traje do 1. rujna 2021.

HR-ZOO "težak" više od 196 milijuna kuna, EU sufinanciranje s više od 167 milijuna kuna

Srce je nositelj i koordinator projekta "teškog" više od 196 milijuna kuna, koji je s više od 167 milijuna kuna sufinanciran novcem Europske unije iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Šest je partnera na projektu - Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet), Institut Ruđera Boškovića (IRB) i četiri hrvatska sveučiišta - u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Riječ je o petogodišnjemu projektu koji je formalno počeo 1. srpnja 2017. a ugovor o njegovoj provedbi potpisan je 18. srpnja prošle godine.

Kako je objasnio Marić, tim projektom uspostavit će se računalni i podatkovni oblak koji će biti temeljna sastavnica nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture kako bi se akademskoj i istraživačkoj zajednici dugoročno osigurali napredni računalni i spremišni resursi te mrežna povezanost nužna za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav budućnosti.

U sklopu projekta uspostavit će se mreža središta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu na što će, rekao je Marić, biti utrošeno oko 30 posto od ukupnih novčanih sredstva, a kako bi se osigurala učinkovita pomoć korisnicima bit će zaposlen i tim od pet do šest e-znanstvenika koji će pokrivati različita područja znanosti. Na zapošljavanje i promociju projekta utrošit će se osam posto novca, dok će 62 posto novca biti na raspolaganju za zahtjevno računarstvo - računarstvo visokih performansi (HPC), računarstvo s velikom propusnošću (HTC), računarstvo u oblacima i podatkovna spremišta.

Marić je istaknuo da će projekt osigurati Hrvatskoj međunarodnu uključenost, a ne samo međunarodnu povezanost. Ocijenio je kako je njegov glavni cilj da od "mojih" resursa iskoračimo do "zajedničkih" resursa a to će, smatra, biti jedino moguće ako svi prihvatimo da postoje ti zajednički resursi.

Projekti ICT Industrija 4.0 i umjetna inteligencija ključni za budućnost Hrvatske i EU-a

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić istaknuo je kako je riječ o jednom od ključnih projekata za budućnost Hrvatske, te da su takvi ICT projekti Industrija 4.0 i umjetna inteligencija ključni i za budućnost Europske unije.

Jer, dodao je, svi smo svjesni kako su pred Europom kako se to politički korektno kaže "izazovi", a zapravo je riječ o ogromnim problemima jer u tome, nažalost Europa "jako kaska" za Kinom i SAD-om, pa ako se, ustvrdio je Antičić, "hitno ne 'skockamo' - kako Hrvatska, tako i EU razina, našim gospodarstvima se ne piše dobro".

Antičić je istaknuo kako su upravo zato ključna događanja poput ovoga i što se napokon pokreće HR-ZOO, odnosno da se u Hrvatskoj razvija ova ključna komponenta gospodarstva budućnosti.

Bogati program uvodne konferencija projekta HR-ZOO uključuje predstavljanje ciljeva, rezultata i plana aktivnosti u provedbi toga projekta te prezentacije istaknutih hrvatskih znanstvenika koji će iz svog područja znanstvenog rada predstaviti znanstvene i društvene izazove kao i nužnu transformaciju koju je njihovo znanstveno područje doživjelo u modernom, digitalnom vremenu.

Pozvana predavanja troje mladih znanstvenika - Karlića, Jelića i Šnajdera

Troje mladih znanstvenika - Rosa Karlić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, Vibor Jelić s IRB-a i Jan Šnajder sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u pozvanim su predavanjima istaknuli važnost projekta HR-ZOO za njihov znanstveno-istraživački rad.

Da je doista riječ o različitim i vrlo specifičnim znanstvenim područjima, posvjedočili su svojim predavanjima. Tako je Rosa Karlić u predavanju "Od bioinformatike do personalizirane medicine" govorila o velikim promjenama koje se u posljednjih nekoliko desetljeća, a posebice posljednjih godina događaju u području genomike, te genomike tumora kojom se ona bavi i gdje se prikupljaju i obrađuje ogromne količine podataka.

Vibor Jelić u predavanju "Osluškivanje radiovalova iz dalekoga svemira" istaknuo je kako ima sve više podataka, od kojih je oko 80 posto nestrukturiranih. Objasnio je kako znanstvenicima trebaju superračunala kako bi obradili velike količine podataka, te kako bi se utvrdilo koliko se zračenje naše galaksije razlikuju od kozmološkoga zračenja.

U predavanju "Strojno učenje i obrada jezika: modeli koje razumijemo i modeli koji nas razumiju" Jan Šnajder je, među ostalim, objasnio kako se istražuje kako ljudi koriste prirodni jezik, koji je višeznačan, kako bismo u budućnosti mogli i prirodnim jezikom komunicirati s računalima.

Mnoge teme koje će biti razmotrene u dva konferencijska dana podijeljene su u četiri tematska područja: Znanost i tehnologija, Informacijski sustavi, Digitalni repozitoriji i komunikacija u znanosti, dijeljenje i korištenje istraživačkih podataka te Novi alati i tehnologije u obrazovanju.

(Hina)