Akt o digitalnim uslugama (DSA) ne omogućuje cenzuru sadržaja, nego djelotvornije uklanjanje ilegalnog sadržaja, rekla je u utorak povjerenica Europske komisije Henna Virkkunen o paketu niza mjera kojima Europska unija želi suzbiti dezinformacije i osigurati transparentnost usluga velikih internetskih platformi.
DSA je s 539 glasova 'za' i 54 'protiv' izglasana u prošlom sazivu Europskog parlamenta (EP), postala dio europskog zakonodavstva u studenom 2022. godine, pa stupila na snagu u državama članicama u veljači prošle godine.
Pročitajte i ovo
DSA od velikih platformi zahtijeva da s regulatorima dijele informacije o načinima moderiranja sadržaja, odlukama o tome što se prikazuje korisnicima te kako se koristi umjetna inteligencija.
Akt od platforma zahtijeva da objavljuju godišnja izvješća o ograničavanju sadržaja, zahtjevima vlasti za podacima korisnika i upotrebi automatskih alata za uređivanje.
Platforme moraju olakšati korisnicima da prijavljuju ilegalan sadržaj te ga brže uklanjati ako se pokaže da je nezakonit, ali ih i obavijestiti ako je njihov sadržaj uklonjen i razlog zašto je to učinjeno.
EU je aktom zabranila ciljano oglašavanje ako se temelji na osjetljivim privatnim podacima poput vjerske i seksualne orijentacije te ako je usmjereno na djecu i tinejdžere.
Dosad su takve probleme, poput širenja dezinformacija i govora mržnje, rješavala regulatorna tijela, no DSA-om se ta obaveza pripisuje samim najvećim platformama, tako definiranim ako imaju više od 45 milijuna korisnika mjesečno. Ako to ne učine, prijeti im kazna do šest posto godišnjih prihoda.
Europski parlament u utorak je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljao o provedbi tih pravila.
Ne možemo dovoljno puta ponoviti da DSA ne cenzurira sadržaj nego stvara djelotvorne mehanizme za uklanjanje ilegalnog sadržaja, rekla je u Strasbourgu povjerenica Komisija za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen.
Što je ilegalno offline, ilegalno je i online, naglasila je finska povjerenica, pa dodala da DSA osigurava „lobodu izražavanja, ali zahtijeva „transparentnost” platformi prema korisnicima oko njihovih algoritama i načina moderiranja sadržaja.
Virkkunen je naglasila da EU vodi već desetak procesa oko djelovanja platformi poput TikToka, AliExpressa, Mete, X-a i Temua. Najavila je da će u implementaciji DSA-a do kraja godine raditi oko 200 ljudi te da će raditi na ubrzanju provjere poštuju li velike platforme, njih 25, pravila EU-a.
Europski parlament je o DSA-u raspravljao dan nakon inauguracije američkog predsjednika Donalda Trumpa na kojoj je novi-stari američki predsjednik, pred vlasnicima najvećih internetskih platformi, najavio „povratak slobode govora” i ukidanje vladinog „cenzuriranja” sadržaja.
Republikanac je to rekao nakon godine u kojoj je vlasnik Facebooka Mark Zuckerberg u Kongresu govorio o pritiscima američkih vlasti da cenzurira objave o koronavirusu, a potom odlučio ukinuti provjere činjenica na toj platformi, na tragu onoga što je ranije učinio Elon Musk nakon što je preuzeo Twitter, danas poznat kao X.
No prošle godine društvene mreže su preplavile dezinformacije, poput takozvane „kampanje Doppelgänger” kojom je Rusija diljem svijeta širila lažne informacije o Ukrajini, ali i o događajima poput Pariških olimpijskih igara. Nakon širenja dezinformacija u Ujedinjenom Kraljevstvu izbili su i neredi protiv imigranata, a rumunjski ustavni sud poništio je predsjedničke izbore nakon organizirane i raširene kampanje lažnih vijesti protiv jedne od kandidatkinja i pobjede krajnje desnog, proruskog kandidata u prvom krugu.
Desnica optuživala ljevicu i liberale da žele nadzirati društvene mreže
Zbog aktualnosti teme u žestokoj raspravi dužoj od tri sata javio se niz zastupnika. Stranke desnice optuživale su ljevicu i liberale da želi nadzor nad društvenim mrežama jer je izgubila kontrolu nad njima, a oni im odgovarali da kleče pred tehnološkim oligarsima.
Pravila su jasna – velike platforme moraju preuzeti odgovornost za rizike koje donosi širenje dezinformacija, poručio je u ime Vijeća EU-a Adam Szlapka, ministar Europske unije iz Poljske, trenutne predsjedateljice EU-om.
Pročitajte i ovo
Hrvatski zastupnik pučana Tomislav Sokol u raspravi je poručio da s pravom trebamo upitati jesu li određene platforme za provjeru činjenica otišle predaleko i, pod krinkom fact-checkinga, uvele cenzuru mišljenja bez presedana. U Europskoj uniji ne trebaju nam ministarstva istine koja će nam govoriti što da mislimo i za koga da glasamo i to nije cilj DSA-a. S druge strane, EU ima pravo sama odlučiti kakve će zakone donijeti i kako će ih primjenjivati, bez diktata sa strane, uključujući i SAD, rekao je Sokol.
DSA se mora primjenjivati „nepristrano”, istaknuo je HDZ-ov eurozastupnik. To znači da, ako su pravila prekršena, treba kazniti i moćne tajkune iza kojih stoji vlada Sjedinjenih Američkih Država, bez obzira na pritiske koji bi mogli doći iz Washingtona. U suprotnom, nismo ništa više od običnih vazala.
Isto tako, to znači postupati na način koji sve tretira jednako, i ljevicu i desnicu, bez obzira na ideološki predznak. Borba protiv lažnih vijesti ne smije se pretvoriti u ograničavanje slobode govora i obračun s ideološkim neistomišljenicima, rekao je Sokol.
Naglasio je da je „znakovita” odluka Mete, matične tvrtke Facebooka i Instagrama, da u SAD-u ukine program provjere činjenica.
Njegova stranačka kolegica Sunčana Glavak, je „kao bivša novinarka” primijetila da je u Parlamentu u utorak „u goebbelskovom stilu” nekoliko puta izgovorena laž da DSA dopušta cenzuru.
DSA nije akt cenzure, ali sloboda izražavanja ne znači istodobno i slobodu govora mržnje, nadam se da ćemo se svi složiti s tim, i kolege s desna i s lijeva.
Istaknula je da EU kao „visoki stupanj demokracije” mora štititi svoje demokratske vrijednosti, pa pozvala druge zastupnike da se ne služe lažima” nego istinom koja „uvijek na kraju pobjeđuje.
Željana Zovko (HDZ/EPP) u raspravi je pozvala Komisiju da iskoristi taj alat" u obrani demokracije. Nikad nije bilo lakše pristupiti informacijama nego danas, ali ni „lakše prodati laž. Je li istinito da što su mobiteli pametniji, to su ljudi gluplji?” upitala je.
Zovko je ocijenila da se danas svi autoritarni režimi koriste dezinformacijama kao što su to nekad činili totalitarni sustavi, a da EU u DSA-u ima „alat” na kojem mu ostatak svijeta „može zavidjeti”.
