Prema izvješću Povjerenstva za demenciju, objavljenom krajem srpnja u prestižnom medicinskom časopisu Lancet, otkriveno je kako je moguće spriječiti ili odgoditi čak do 45 posto slučajeva demencije. Riječ je o podatku koji dolazi kao rezultat opsežnog znanstvenog istraživanja koje uključuje čak 14 promjenjivih čimbenika rizika od te bolesti.
Uz već poznate čimbenike rizika, u izvješću se dodaju i tri nova: visoki LDL kolesterol, socijalna izolacija i nekorigirani gubitak vida. Prema specijalistu neurologije dr. Ivanu Miletiću, to novo izvješće predstavlja važno otkriće.
Pročitajte i ovo
Promjenjivi i nepromjenjivi faktori rizika
Najbolji načini da se smanji šansa za dobivanje demencije neizvedivi su. Npr. ‘nemoj starjeti’, ‘ne budi žensko’, ‘pažljivo biraj roditelje’, kaže dr. Miletić odgovarajući na pitanje može li se ipak utjecati na pojavu demencije. Dodaje da starost, spol i genetika čine najveće faktore rizika koji su nepromjenjivi i čine 55 posto slučajeva, dok preostalih 45 posto otpada na promjenjive čimbenike rizika na koje se može utjecati.
Najvažniji čimbenici promjenjivih faktora rizika
Najvažniji promjenjivi čimbenik rizika je gubitak sluha. Osobe s oštećenjem sluha imaju dvostruko veću vjerojatnost da će razviti demenciju, ističe Miletić i dodaje kako korištenje slušnih pomagala može znatno smanjiti tu vjerojatnost. Gubitak sluha, zajedno s gubitkom vida, kaže dr. Miletić, također povećava rizik od socijalne izolacije, koja je usko povezana s depresijom, još jednim važnim faktorom rizika. Naime, osobe koje su socijalno izolirane češće pate od depresije, a depresija posljedično dodatno doprinosi riziku od razvoja demencije.
Visoki LDL kolesterol, poznat i kao "loš" kolesterol, također igra ključnu ulogu u razvoju demencije. Povišeni LDL kolesterol izrazito je velik čimbenik rizika i za demenciju, neovisno o tome je li to direktno ili indirektno, ističe Miletić, koji objašnjava njegovu ulogu u stvaranju ateroskleroze i negativnom utjecaju na krvne žile u mozgu.
Uz to, neki od najvažnijih drugih čimbenika rizika uključuju dijabetes, hipertenziju, tjelesnu neaktivnost, pretilost i pretjerano konzumiranje alkohola. Važno je naglasiti kako ranim otkrivanjem tih stanja i pravovremenim liječenjem možemo znatno smanjiti rizik od demencije. Ako netko dobije bolest ili stanje koje povećava rizik za demenciju, mora što ranije učiniti sve što je potrebno da se ta bolest regulira, savjetuje dr. Miletić.
Onečišćenje zraka, nastavlja dr. Miletić, posebice fine čestice PM2.5, također su identificirane kao faktor rizika za demenciju. Te čestice, ako uđu u krvotok, mogu uzrokovati oštećenje krvnih žila, što može dovesti do moždanog udara, srčanih bolesti ili oštećenja mozga.
Pročitajte i ovo
Preventivne mjere
Uvođenjem zdravih životnih navika, poput konzumiranja voća, povrća, ribe i izbjegavanja prerađene hrane i zaslađenih pića, također se može smanjiti rizik od demencije, kaže dr. Miletić, ukazujući da je to i preporuka ranije spomenutog Povjerenstva za demenciju.
Iako su lijekovi poput aducanumaba i lekanemaba nedavno odobreni za Alzheimerovu bolest, njihovi su učinci ograničeni. Ti lijekovi imaju samo male korisne učinke koji čak i ne moraju biti vidljivi pacijentu, kaže dr. Miletić.
Pročitajte i ovo
Demencija ipak, podsjeća dr. Miletić na kraju, nije bolest koja se brzo razvija i smatra se zapravo bolešću starijih.
Bolest na sreću relativno sporo napreduje i to se mjeri u godinama i desetljećima... Što se ranije uspostavi dijagnoza, to su veće šanse za bolje rezultate pri liječenju i za sporije napredovanje bolesti, a možda jednog dana i za izlječenje, ističe dr. Miletić.
