NASA-in rover Curiosity na Crvenom je planetu već sedam mjeseci, a upravo je završio s analizom uzoraka stijene koju je nedavno izbušio. U njoj se možda kriju odgovori...
Od NASA-ine svemirske misije Mars Science Laboratory (MSL), u sklopu koje je početkom kolovoza prošle godine na Crveni planet sletio rover Curiosity, očekuje se mnogo. Njezin je glavni cilj prilično ambiciozan - utvrditi je li na Marsu ikada bilo i postoje li još uvijek uvjeti za život mikroorganizama.
Vezani članci
S 'četvrtog kamenčića od Sunca' na Zemlju je dosad stiglo pregršt podataka koje danonoćno analiziraju NASA-ini znanstvenici, šira je javnost imala priliku vidjeti niz fotografija koje je snimio Curiosity, no odgovora na pitanje ima li života na Marsu još uvijek nema.
Tijekom prvih nekoliko mjeseci misije, najviše je odjeka imala vijest o otkriću mjesta na Marsu gdje je nekada tekao potok vode. 'Ovo je prvi put da zapravo gledamo šljunak kojeg je prenosila voda na Marsu. Ovo je prijelaz s nagađanja o postojanju potoka na njegovo promatranje', rekao je nakon otkrića NASA-in znanstvenik William Dietrich. Ubrzo se proširila i najava jednog od vodećih ljudi misije da je došlo do 'otkrića za udžbenike', no ubrzo je stigao demanti same NASA-e.
'Cvijet' i 'kvaka'
Početkom 2013. godine uslijedile su još dvije lažne uzbune - svijet je prvo obišla fotografija marsovskog 'cvijeta', ali se ubrzo ispostavilo da je riječ tek o još jednom kamenu, kakvima Crveni planet obiluje. Zatim je stigla i fotografija tobože misterioznog predmeta koji podsjeća na kvaku koja viri iz kamena.
>> FOTO Misteriozni predmet pronađen na Marsu
Ispostavilo se da je i u tom slučaju uslikan kamenčić, vjerojatno sastavljen od materijala otpornijeg na eroziju od ostatka prašnjave okoline.
Kakve tajne skriva stijena 'John Klein'?
Ipak, vozikanje i fotografiranje nije način kojim se lako može doći do spoznaja o uvjetima za život mikroorganizama na Marsu. Ključni dio Curiosityjeve misije je bušenje stijena i analiza njihove građe, a za taj su zadatak intenzivne pripreme počele krajem siječnja.
Obavljeno je nekoliko probnih bušenja da bi 8. veljače napokon bila izbušena oko 6,5 centimetara duboka rupa u stijeni 'John Klein' iz koje je izvučena izvjesna količina materijala za analizu. John Klein je bio zamjenik direktora misije, preminuo je prije dvije godine, a 'njegova' je stijena za analizu izabrana jer izgleda kao da je po njoj nekada tekla rijeka.
Problemi s računalom i solarnom olujom
Krajem veljače i početkom ožujka Curiosity se suočio s prvim ozbiljnijim problemima. Prvo je zbog problema s memorijom na nekoliko dana prekinuo sve istraživačke aktivnosti te je bio prebačen u 'safe mode'. Nedugo nakon što se korak po korak počeo vraćati planiranim aktivnostima, znanstvenici su uočili golemu solarnu baklju koju je Sunce izbacilo u smjeru Marsa.
Premda je prilično dobro opremljen za ovakve situacije, u NASA-i su ipak preventivno poslali Curiosity na 'spavanje', tj. isključili su mu sve osim najosnovnijih funkcija. Solarna oluja na kraju nije bila toliko intenzivna pa je rover prije dva dana ponovno uključen i nastavlja s radom. NASA je za utorak najavila press konferenciju na kojoj će objaviti rezultate analize prvih uzoraka prošlog mjeseca izbušene stijene.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
Pravila objave komentara