Djeca provode sve više vremena pred ekranima: Evo zašto to nije dobro i kako im pomoći

 Ako vam se čini da današnja djeca imaju poteškoća s održavanjem pažnje, fokusiranjem i izvršavanjem jednostavnih zadataka - niste u krivu. Stručnjaci upozoravaju da prevelika izloženost djece ekranima (bilo televizijskom, računalnom ili onom na pametnom telefonu) utječe na njihove kognitivne sposobnosti.

tri vijesti o kojima se priča PRIJETI ESKALACIJA VIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika Dobro je znati Koje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis USKO GRLO SVIJETA Iranska "nuklearna opcija": Ako to provedu, udarit će Trumpa tamo gdje je najslabiji

Docentica Evelyn Law sa Dječjeg medicinskog instituta Nacionalnog sveučilšta u Singapuru, upozorila je da roditelji često takav gubitak pozornosti pripisuju poremećaju pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), no to zapravo ne mora biti slučaj.

Pročitajte i ovo Probajte Savjeti stručnjaka: Ovo je prva stvar koju treba napraviti ako želite smanjiti ovisnost o ekranima

Iako prekomjerno korištenje ekrana može uzrokovati da djeca postanu lako ometena, to nije isto što i ADHD, rekla je u razgovoru za ST Health Check.

Umjesto toga, Law ističe, djeca vjerojatnije pate od simptoma prekomjernog korištenja ekrana.

Što više vremena dijete ima pred ekranom, to je više pogođena njegova izvršna funkcija – koja se odnosi na sve vještine koje su potrebne za postizanje cilja. Oni se lako mogu omesti i mogu nešto započeti, ali ne mogu dovršiti zadatak, kao što je domaća zadaća, upozorava Law.

Pojašnjava kako sva djeca s ADHD-om imaju poremećaje izvršne funkcije i možda će im trebati lijekovi i bihevioralna terapija. Međutim, nema svako dijete s nedostatkom izvršne funkcije ADHD i najvjerojatnije ne treba lijekove. Umjesto toga, kako bi se uklonili djetetovi simptomi slični ADHD-u, postupno bi trebalo ograničiti njegovo ili njezino provođenje vremena ispred ekrana.

Maksimalno dva sata dnevno

U sklopu singapurskog nastojanja da stvori zdravije okruženje za razvoj djece i obitelji, donesene su nove smjernice prema kojima bi se djeci trebalo ograničiti vrijeme koje provode pred ekranima. Primjerice, djeca mlađa od 18 mjeseci uopće ne bi trebala provoditi vrijeme ispred ekrana.

Pročitajte i ovo Nova studija Znanstvenici upozoravaju: Nemojte djeci davati ekrane u ruke! A ako dajete, nemojte se čuditi posljedicama!

Malo dijete ne može obraditi slike koje vidi na 2D ekranu. To je strano i prilično opterećujuće za mozak, a mozak se ne može razvijati na normalan način, ističe Law.

Predškolska djeca bi, prema novim smjernicama, trebala provesti tek sat vremena pred ekranom, dok bi ona mlađe školske dobi mogla provesti i do dva sata. No, Law ističe kako postoji razlika između "rekreativnog" i "školskog" vremena pred ekranom.

Otkrili smo da pretjerano rekreacijsko korištenje ekrana može biti povezano s lošijim ishodima mentalnog zdravlja, za razliku od korištenja u obrazovanju. Za obrazovnu upotrebu, sadržaj je primjeren dobi i tempo je sporiji. Uz rekreacijsku upotrebu, dijete može gledati puno stvari, na primjer, na društvenim mrežama koje možda ne opisuju stvarnost. Ili možda gleda video, gdje se scene vrlo brzo mijenjaju, ili igra igru. Igranje je prava zabava. Brz je i donosi mnogo nagrada. Neka djeca jako žude za tim i mogu postati ovisni o tome, upozorava Law.

Ekran ne smije zamijeniti roditelja

Pročitajte i ovo Slažete li se? Stručnjaci savjetuju: Napravite ovo i djeca će imati bolje ocjene i društvene vještine, a pozitivno će utjecati na njihov razvoj

Kako bi smanjili vrijeme provedeno pred ekranima, singapurske smjernice daju i nekoliko konkretnih savjeta.

Tako ističu kako bi trebalo izbjegavati korištenje ekrana tijekom jela. Umjesto toga, trebalo bi ih aktivno poticati na komunikaciju i usmjeravati im pažnju na svijet oko njih.

Primjerice, dati im papir i bojice i potaknuti ih da nacrtaju što žele jesti. Pitati ih žele li radije "veliku jagodu" ili "malu lubenicu". Razgovarati s njima o hrani koju jedu, omogućiti im da sami rasporede hranu na tanjuru, neka se igraju s njom. Pogađati okuse pojedine hrane zatvorenih očiju.

S druge strane, ako roditelji žele "zabaviti" dijete dok oni obavljaju kućanske poslove, stručnjaci savjetuju da ih radije uključe u te poslove. Naravno, u skladu s njihovom dobi.

Primjerice, neka promatraju roditelje dok pripremaju hranu i sudjeluju dodavanjem namirnica, ubacivanjem namirnica u posude za pripremu hrane ili pak "isprobavanjem" namirnica. Pospremanje sobe može se pretvoriti u natjecanje "tko će brže", a slaganje odjeće u igru pogađanja boja.

Za zabavu tijekom putovanja, singapurski znanstvenici podsjećaju na igre koje su se igrale u vrijeme kad su njihovi roditelji bili djeca.

Primjerice, brojanje crvenih automobila na cesti, traženje automobila ili objekata određene boje, igranje pitalica ili pjevanje.

Pročitajte i ovo Mozak kao kokice Znate li što znači izraz "popcorn brain"? Sve više ljudi ima taj problem

Smjernice savjetuju i da se korištenje ekrana ne koristi kao "nagrada" za dobro obavljen posao ili završetak domaće zadaće, jer bi to moglo potaknuti djecu da se fokusiraju na nagradu, a ne proces učenja ili obavljanja posla.

Umjesto toga, vrijeme koje provode pred ekranima trebalo bi iskoristiti za edukativan sadržaj, sporijeg tempa, koji će im pomoći da razvijaju foku, a ne skraćuju ga.