Iz Juris protecte, Udruge za unaprjeđenje pravosuđa optužili su CARNet i 'interesne lobije sastavljene od predstavnika bivše Vlade i sveučilišta Zagreb i Rijeka' za provođenje 'organizirane i ozakonjene pljačke i ucjene'.
Pročitajte i ovo
Pljačka i ucjena omogućeni su, smatraju u Juris protecti, donošenjem Pravilnika o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom koji je stupio na snagu još početkom srpnja 2010. i s kojim je počelo naplaćivanje hrvatskih (.hr) domena.
Dva su temeljna problema na koje upozoravaju u ovoj udruzi – prvi je previsoka cijena koju je potrebno platiti za korištenje hrvatske domene koja je i do deset puta veća u odnosu na cijene komercijalnih domena, a drugi veliki problem je činjenica da 'svi gospodarski subjekti nisu mogli zadržati svoju domenu bez da plate traženu novu cijenu' – poduzeća koja su već imala .hr domenu bila su prisiljena na 'ucjenu CARNet-a ili promijeniti adrese web stranice'.
O problemima koje je donio novi Pravilnik pisalo se i na stranici Racunalo.com gdje je autor teksta upozorio na slične probleme – previsoku cijenu registracije .hr domene (godišnje 400kn +PDV) te gubitak besplatne registracije .hr domena pravnih osoba.
Naime, iako pravne osobe i dalje imaju pravo besplatne registracije jedne .hr domene, naziv te domene mora sadržavati registrirano ime ili registriranu kraticu imena pravne osobe – dakle, prema tome bi sve one kompanije koje su prije koristile domenu koja nije u potpunosti u skladu s novim pravilima trebale promijeniti ime domene (na koju su njeni klijenti godinama navikli) ili jednom godišnje platiti traženu cifru.
Za objašnjenje cijele situacije oko visokih cijena i naplate donedavno besplatnih hrvatskih domena upitali smo Gorana Škvarča, voditelja poslovnih komunikacija u Uredu ravnatelja CARNeta.
Na kritike o visokim cijenama registracije hrvatskih domena, gospodin Škvarč rekao je kako 'cijenu .hr domena nije moguće jednostavno uspoređivati s generičkim komercijalnim domenama niti domenama drugih država koje praktički ne upravljaju svojom vršnom domenom, već su to prepustili komercijalnim tvrtkama, a ne uzeti u obzir i činjenicu da u Hrvatskoj postoje i besplatne domene'.
Dodao je kako je Hrvatska danas 'gotovo jedina država u svijetu koja daje mogućnost registracije besplatnih domena svim hrvatskim pravnim i fizičkim osobama, što danas čini preko 85% svih registriranih domena unutar vršne .hr domene'.
Što se tiče domena koje su nakon donošenja novog Pravilnika i revizije izgubile status besplatnih domena te ih je trebalo prebaciti u naplatne domene, ta je brojka puno manja u odnosu na brojke koje su spominjane na nekim internetskim stranicama i radi se o oko tri tisuće takvih domena.
Također, nije se previše promijenio niti broj besplatnih internetskih stranica s .hr domenama prije i nakon donošenja Pravilnika – iako preciznih podataka nema, u CARNetu imaju podatak da je broj besplatnih .hr domena 2010. iznosio oko 62 tisuće, a trenutno ta brojka iznosi 60597, dok je broj naplatnih .hr domena malo veći od 9,300.
Škvarč kaže da je u postupku revizije uočen veliki broj tvrtki koje su u međuvremenu promijenile ime, ali nisu ažurirale svoje podatke u Registru .hr domena te je naknadnom provjerom i kontaktom s korisnicima ustanovljeno da mogu zadržati besplatne domene.
Što se tiče obrisanih domena, njih oko pet tisuća obrisano je (ili je u postupku brisanja) zato što su pravne osobe ili obrti koji su ih koristili prestali s radom, dio korisnika nije obnovio domenu, a dio je izgubio pravo na besplatnu jer je nisu željeli registrirati kao naplatnu, već su registrirali odgovarajuću besplatnu domenu koja zadovoljava uvjete iz novog Pravilnika.
Dakle, prema podacima koje smo dobili od CARNeta, broj onih koji su nakon revizije domena izgubili pravo na besplatne domene puno je manji u odnosu na neke brojke koje su kružile internetom i koje su neki očekivali (spominjala se brojka i do 25 tisuća domena koje će postati naplatne), ali i dalje ostaje činjenica da je registracija jedne .hr domene u odnosu na druge generičke domene višestruko skuplja.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
-
Amerika napala IranIranski parlament izglasao zatvaranje jednog od najvažnijih trgovačkih pravaca na svijetu
-
AnalizaKako bi Iran mogao odgovoriti na napad SAD-a? Postoji nekoliko opcija, ni jedna nije dobra
-
"Razbijači bunkera"Pogledajte čime je Trump napao Iran: Svaki od njih košta dvije milijarde dolara i probija sve pred sobom
