Krajem studenog u Portorožu će se održati SEMPL konferencija o medijskim trendovima na kojoj će dvadesetak međunarodnih i regionalnih stručnjaka govoriti o aktualnim medijskim i komunikacijskim trendovima, od interaktivne televizije, online reputacije do crowdsourcing fenomena. Među brojnim zanimljivim predavačima treba izdvojiti američkog TV stručnjaka Todda F. Browna, Carolinu Skipsey iz Igniytea, Perea Quintanu iz Desiguala, hrvatsku pjevačicu Ninu Badrić te stručnjaka za crowdsourcing Yanniga Rotha.
G. Roth na SEPML-u će govoriti o sve većem korištenju crowdsourcinga u industriji video oglašavanja, a u razgovoru za Dnevnik.hr objasnio je važnost i popularnost crowdsourcinga i online sadržaja kojeg stvaraju sami korisnici. Osim u oglašavanju, takav korisnički sadržaj naročito je važan u medijskoj industriji jer čitatelji koji se nađu na licu mjesta nekog događaja mogu svoju priču odmah podijeliti s medijima i javnosti. Kao najbolji primjer takve platforme koja korisnicima omogućuje sudjelovanje u kreiranju medijskog sadržaja naveo je 'MojReport' Dnevnik.hr-a putem kojeg korisnici mogu podijeliti svoje priče, fotografije i videozapise.
Iako se ne može usporediti s crowdsourcingom, veliku važnost za stvaranje korisničkog sadržaja imaju i blogerski servisi poput Blog.hr-a kao platforme koja korisnicima omogućava kreativno izražavanje na internetu.
Pogledajte što Yannig Roth kaže o fenomenu crowdsourcinga i njegovom korištenju u oglašavanju i medijima.
Gospodine Roth predstavite se našim čitateljima i recite čime se bavite.
Ja sam znanstveni novak u kompaniji eYeka koja se bavi kreativnim crowdsourcingom i doktorant na University Paris 1 Panthéon Sorbonne. Moji osnovni interesi su korisnička participacija u kreiranju online sadržaja, inovacijama i marketingu, dok je moja uža specijalnost istraživanje i analiza ponašanja i motivacije korisnika u crowdsourcingu.
Možete li nam približiti pojam crowdsourcing i objasniti na što se sve točno odnosi?
Ne želim izmišljati neke nove definicije ovog pojma jer se o crowdsourcingu već puno pisalo. Na temelju definicija prvih istraživača poput Jeffa Howea ili Darena Brahama, rekao bih da je crowdsourcing jedan model rješavanja problema koji organizacijama (kompanijama, brandovima) omogućava obavljanje zadataka na način da te zadatke objave na internetu
Drugim riječima, umjesto korištenja vlastitih resursa, kompanije problem objavljuju online kako bi im internetski korisnici pomogli u njegovom rješavanju. Kako bi omogućili i potakli participaciju korisnika, kompanije često objavljuju precizan opis zadataka, rok do kada taj zadatak mora biti riješen te nagradu (npr. novčanu nagradu). Kao izvor (source) koriste veliki broj, odnosno gomilu (crowd) internetskih korisnika i od tuda ime crowdsourcing.
S obzirom da u stvaranju najveće online enciklopedije Wikipedije sudjeluju internetski korisnici, je li i Wikipedija primjer crowdsourcinga?
To ovisi o definiciji koju koristite, ali za mene Wikipedija ipak nije primjer crowdsourcinga jer ne postoji neka čvrsta upravljačka struktura vođena od strane same organizacije.
Koji su trenutni, a koji budući trendovi crowdsourcinga?
Ovo je vrlo opširno pitanje – bez da idem u detalje oko trendova za različite vrste crowdsourcinga, izdvojit ću jedan veliki i općeniti trend, a to je sve veća integracija crowdsourcinga u poslovanju. To najbolje možemo vidjeti na primjerima sve većeg broja strateških partnerstva između konzultantskih i crowdsourcing kompanija (Edelman i Poptent, ADK i eYeka, Innocentive i Booz Hamilton, Kaggle i Deloitte itd.), odnosno kompanijama koje prodaju robu široke potrošnje s crowdsourcing kompanijama (Sony i Mofilm, Unilever i eYeka).
Još jedan trend koji je vezan uz ovo crowdsourcing jesu spajanja i akvizicije vezane uz crowdsourcing industriju što je znak sazrijevanja ovog tržišta. Najveće crowdsourcing kompanije postaju globalne i to je još jedan korak ka daljnjem rastu i suradnji s najvećim svjetskim brandovima.
Koje su glavne prednosti crowdsourcinga kao marketinškog alata?
Korištenjem crowdsourcinga, osim stvaranja samog sadržaja, stvara se određeni 'buzz' oko nekog proizvoda ili branda. Tipičan primjer za to jest natjecanje koje je organizirao Doritos Crash još 2006. tijekom Super Bowla na kojem cilj ove kompanije nije bio samo angažirati korisnike u razvoju oglasa za Doritos Crash, već i razviti priču oko branda te se ovaj natječaj od tada održava svake godine. Iskreno, ne postoji previše ovakvih crowdsourcing natjecanja koja se toliko dugo održavaju i koji ispunjavaju dvije važne svrhe crowdsourcinga – stvaranje sadržaja i interakciju korisnika.
Brojni marketinški menadžeri kažu kako im crowdsourcing omogućava da u samo nekoliko tjedana i uz prihvatljiv trošak dobiju novi, različit i autentičan sadržaj, a osim što je financijski isplativ, ovakav način prikupljanja ideja odličan je izvor inspiracije za marketing branda jer kompanije dobivaju brojne nove načine na koje mogu ispričati priču o brandu.
Kako pratiti i analizirati uspješnost ovakvih kampanja?
Najlakši način na koji se može analizirati uspjeh crowdsourcing kampanja jest mjerenje interakcije korisnika – koliko ljudi je pročitalo zadatak koji je kompanije postavila, koliko njih je sudjelovalo u stvaranju sadržaja i kakva je kvaliteta tog korisničkog sadržaja. Također, postoje i drugi načini na koji se može mjeriti uspješnost ovih kampanja – npr. broj ljudi koji su spomenuli kampanju ili brand na društvenim mrežama, koliko su novinari pratili kampanju i slično. No, ako ste bili iskreni i pragmatični, vrijednost kampanje mjeri se na još jedan način – koliko su ideja dobivenih crowdsourcingom kompanije na kraju zaista implementirale, koliko ih je to koštalo i koliko su te kampanje bile uspješne u odnosu na tradicionalni marketing.
Recite nam nešto o kompaniji u kojoj radite i na koji način koriste crowdsourcing?
eYeka je prvotno bila platforma na kojoj su kreativni amateri mogli uploadati svoj sadržaj i prodavati ga medijskim kompanijama – možemo reći da je to bila neka kombinacija između Flickra i iStockphotoa. No, kako je kompanija rasla i eksperimentirala s drugim stvarima, pokazalo se da su kreativni natječaji odličan mehanizam generiranja sadržaja.
Sponzoriranjem takvih natječaja na eYeki, kompanije mogu profitirati koristeći sposobnost i inovativnost korisnika i njihov originalni sadržaj. Od 2008. eYeka organizira natječaje za brandove i razne organizacije te smo do sada organizirali više od 500 natječaja. Putem tih natječaja kompanije dobivaju brojne ideje (za nove proizvode ili servise, oglase i slično) te sadržaj koji mogu iskoristiti (tiskane oglase, spotove, animacije).
Na temelju vaših istraživanja, možete li mi reći koje su najveće motivacije korisnika sa sudjelovanje u ovakvim kampanjama? Je li u pitanju samo novac ili…?
Kako bi opisali motivaciju korisnika u sudjelovanju u crowdsourcingu često koristimo tzv. 4F okvir (Finance, Fun, Fulfilment i Fame), a način na koji kompanije organiziraju natječaje ključan je za samu motivaciju korisnika. Ako je nagrada novčana, naravno da će novac motivirati korisnike na sudjelovanju u natječaju, ako će im natječaj omogućiti pojavljivanje u javnosti, motivacija će biti slava, dok će u natječajima koji bi mogli otvoriti neke poslovne prilike glavna motivacija biti profesionalni napredak.
Na platformama poput eYeke koje koriste novčane nagrade, snažna je financijska motivacija, no na njihovo sudjelovanje utječu i brojni drugi faktori – kolika je njihova povezanost sa samim brandom, je li natječaj zabavan, postoje li neke kreativne tehnike koje korisnici mogu koristiti u natječajima i brojni drugi faktori.
Možete li izdvojiti neke od najuspješnijih kampanja na kojima ste radili?
Najveći uspjeh imali smo s natječajem za Coca-Colu koji smo, ako se ne varam, lansirali krajem 2010. godine te je kompanija putem ovog natječaja htjela efektivno izraziti svoje osnovne vrijednosti energije i osvježenja. S obzirom da je tijekom godina postalo iznimno teško brandu i njegovim agencijama komunicirati ove osjećaje na originalan način, okrenuli su se crowdsourcingu kako bi dobili kreativne inpute, odnosno nove i svježe materijale koje će moći iskoristiti u kampanjama.
Povezali smo Coca-Colu s našom globalnom zajednicom te smo pozvali korisnike da nam kažu što za njih znači 'energetsko osvježenje' u formi videa, animacija, fotografija i dizajna. U tri mjeseca korisnici iz 72 zemlje podijelili su čak 2,547 videa, fotografija i prijedloga dizajna. Ovo je bio otvoren projekt pa je sadržaj koji su korisnici dijelili bio dostupan svima te je on spomenut na internetu više od 6 milijuna puta, dok je financijska ušteda za cijeli projekt, u odnosu na agencijske provizije i troškove produkcije, iznosila čak 92 posto.
Osim u marketingu, recite nam kakva je uloga i važnost crowdsourcinga u medijima.
Prednosti crowdsourcinga u medijima drugačije su u odnosu na korištenje ove metode u marketingu te medijske kompanije crowdsourcingom u glavama ljudi žele osigurati poziciju otvorene medijske organizacije. Naime, ako ja snimim nešto zanimljivo s telefonom i poželim to podijeliti postavlja se pitanje koga bih kontaktirao i kome bi to poslao. Ljudima je najjednostavnije takav sadržaj poslati za objavu medijskim platformama, a što bolje mediji tretiraju takve korisnike (kada im daju medijski prostor, citiraju ih i slično…), tako će i porasti važnost te medijske organizacije u očima korisnika.
Ovakve platforme koje omogućavaju objavu korisničkog sadržaja omogućavaju da se, uz minimalne troškove, dobro pokriju priče i događanja koje snime sami korisnici te su servisi kao 'MojReport' Dnevnik.hr-a krucijalni za konkurentnost medijskih organizacija na tržištu.
Za kraj, recite nam o čemu ćete govoriti na vašem predavanju na konferenciji u Portorožu.
Na SEMPL konferenciji govorit ću o sve većem korištenju crowdsourcinga u industriji video oglašavanja. Kompanije danas koriste veliku količinu sadržaja kako bi zadržale interakciju sa svojim korisnicima na društvenim mrežama i drugim kanalima te im je sve teže pronalaziti važan i pristupačan video sadržaj za objavu na tim kanalima. Zbog toga sve više koriste crowdsourcing, a ja ću govoriti upravo o tom fenomenu i naglasit ću različite modele koji se danas koriste u crowdsourcing industriji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Donosi ProvjerenoSudili pogrešnom čovjeku i proglasili ga krivim: Poznati je glumac 15 godina govorio – "Ali to nisam ja!"
-
OPASNE NAMJERESvijet u mraku? Rusija ometa satelite, stručnjaci strahuju od nuklearnog oružja u svemiru
-
Dalić trlja rukeHrvat je jedina svijetla točka u novoj talijanskoj blamaži
