Gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura, rekao je glavni tajnik Unije za Mediteran (UfM) Nasser Kamel u intervjuu Hini.
Kamel će sudjelovati u četvrtak u Zagrebu na 3. ministarskoj konferenciji Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.
Konferencija, koju bi trebao otvoriti premijer Andrej Plenković u prisustvu europske povjerenice za EU fondove Elise Ferreire, nastavak je procesa započetog na prethodnim konferencijama 2017. u Kairu i 2011. u Strasbourgu.
Pročitajte i ovo
Ideja je da UfM bude dio sveopćeg napora u bavljenju urbanim razvojem, izjavio je Kamel, 63-godišnji egipatski diplomat.
Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja, njih ukupno 42. Ministri prostornog uređenja predstavili su prije pet godina zajedničku urbanu agendu, a onda usvojili i "Strateški akcijski plan urbanog razvoja do 2040.". Taj plan je okvir kojeg bi se trebale držati sve zemlje prilikom kreiranja i provođenja politika vezanih za gradove.
Od sastanka u Kairu prošlo je pet godina, što u području urbanog razvoja nije dugo razdoblje u kojem se mogu vidjeti opipljivi rezultati na terenu, no u tih pet godina vidimo konvergenciju politika, nacionalnih i regionalnih, prema održivijem urbanom razvoju, rekao je Kamel.
Većina planera za urbano uređenje i donositelja političkih odluka upoznata je s našom strategijom, ali je potrebno vidjeti što napraviti dalje kako bi gradovi postali zeleniji, s više energetski učinkovitijih zgrada, dodao je.
Pročitajte i ovo
Kamel napominje da je u javnosti znatno porasla svijest o potrebi transformacije gradova, jer su stanovnici Mediterana u četiri godine bili suočeni s toplinskim valovima, šumskim požarima, nestašicom vode i olujama.
Ljudi shvaćaju da se dosadašnje ponašanje ne može nastaviti, naglašava glavni tajnik UfM-a ističući da vremenski uvjeti u mediteranskim zemljama, osobito ljeti, postaju ekstremni.
Pitanje je kako gradovi trebaju djelovati, kako bi urbani razvoj trebao biti dizajniran da se održi život u takvim ekstremnim uvjetima, dodaje Kamel.
Mediteran se grije 20 posto brže od prosjeka
Gradovi su glavni zagađivač okoliša. Pokrivaju 2 posto svjetskog kopna no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije.
Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije. Nastojimo potaknuti svijest među studentima, arhitektima, građevinskim inženjerima i onima koji planiraju razvoj gradova o novim kriterijima prilikom gradnje, da njihovi projekti imaju komponentu održivosti, rekao je.
Mediteransko more i njegove obale zagrijavaju se 20 posto brže od svjetskog prosjeka pa je to, nakon Arktika na sjeveru, drugo najugroženije područje, podatak je UfM-a.
Pročitajte i ovo
Pozivajući se na izvještaj UN-a na kojem je radilo više od 100 znanstvenika, Kamel upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, "ako ne i gore", kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike.
Podsjeća da je u travnju u Sevilli bilo 39 stupnjeva, što je donedavno bilo nezamislivo te dodaje da se tome mora prilagoditi i arhitektura i dizajn prostora. Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog podneblja, napominje dodajući da tradicionalnu zaštitu od sunca mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati.
U islamskom svijetu je poznata tehnika hlađenja prostorija bez korištenja klima uređaja. Europa će trebati naučiti tehnike s juga prilikom dizajniranja svojih gradova. Španjolska i Maroko primjerice mogu mnogo toga naučiti jedni od drugih, kaže čelnik UfM-a.
Nestašica vode i prekomjerni turizam sve više pogađaju južnu Europu
Nestašica vode također je problem posljednjih mjeseci u zemljama poput Španjolske, Francuske i Portugala, gdje bjesne požari.
U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode prisutna čak i u južnoj Europi, rekao je Kamel.
Mediteran, koji će idućih mjeseci preplaviti milijuni turista željnih putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i prometnim zagušenjem.
Pročitajte i ovo
Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije, napominje glavni tajnik Unije za Mediteran ukazujući na primjer Barcelone, čije gradske vlasti smanjuju broj automobila, potiču hodanje, korištenje bicikla, električnih motocikala i električnih automobila te povećava zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti.
Premda se Mediteran sastoji od raznih država s različitim potrebama, stupnjem razvoja, sukobima i migracijama, Kamel napominje da su tamošnje vlade orijentirane na kvalitetniji i održiviji razvoj gradova te da je samo "potrebno ukazati na put kojim ići kako bi ostvarili ciljeve".
I Hrvatska suočena s izazovima održivog urbanog razvoja
Čelnik UfM-a kaže da je u tome "Hrvatska dobar primjer".
Znam koliko je Hrvatskoj važan urbani razvoj. Činjenica da je domaćin našeg sastanka je jasna poruka. Hrvatska se suočava s izazovima poput svake mediteranske zemlje, među kojima je podizanje razine mora i zaštita obale od toga, a također i održivost turizma. Hrvatska posvećuje pozornost i stanogradnji koja uključuje energetsku učinkovitost, rekao je.
Kamel poziva mediteranske zemlje na suradnju u području zaštite kulturne baštine jer je to regija "civilizacija izgrađenih jedne na drugoj".
Dubrovnik, Barcelona, Aleksandrija, Kairo i Tunis su primjeri. Kako zaštititi tu baštinu od utjecaja klimatskih promjena, kako iskoristiti tu baštinu na održiv način u turizmu. To trebamo razmotriti i raditi na odgovornijem upravljanju arheološkim nalazištima, napomenuo je.
I ti ostaci nam ukazuju kako bismo trebali graditi u budućnosti, kako se štiti od sunca i imati dobru ventilaciju. Možemo od svojih predaka učiti o održivoj gradnji, dodao je.
Unija za Mediteran u tom pravcu potiče suradnju među zemljama na svim razinama, od one političke preko suradnje radnih skupina u svim područjima, do obrazovanja studenata.
Kako će izgledati gradovi na Mediteranu godine 2040., navedene u akcijskom planu kao ključne, Kamel se ne usuđuje prognozirati.
To će ovisiti o svima nama, kaže.
