Kako se proteklog vikenda moglo čuti na konferenciji Dani sunca na Braču, agrosolari pomažu prilagodbi klimatskim promjenama putem snižavanja temperature unutar poljoprivrednih nasada i očuvanja zaliha vode u tlu.
Upravo agrosolarstvo poboljšava poljoprivredne produktivnosti i smanjuje rizik od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture, kazali su sudionici skupa u Bolu.
A da su solarne elektrane jedan od načina prilagodbe klimatskim promjenama uvjerava i profesor Agronomskog fakulteta Marko Karoglan i podsjeća da su agrosunčane elektrane kao ideja nastale zbog najnovijih klimatskih promjena.
Pročitajte i ovo
Naime, kad se solarni paneli postave iznad poljoprivrednog nasada oni njega djelomično, odnosno kontrolirano zasjenjuju i na taj način smanjuju temperaturu mikroklimata.
Dalmacija najugroženija
Prvo i osnovno kvaliteta zemljišta nema nikakve veze s agrosolarima jer su oni u službi poljoprivredne kulture bez obzira gdje se ona nalazi, odnosno na kojem zemljištu. No nije nebitno je li to područje i klimatski ugroženo, rekao je.
Mi u Hrvatskoj imamo područja koja su više i manje klimatski ugrožena. Tako su srednja i južna Dalmacija najugroženija i imaju najveću potrebu za postavljanjem agrosolara, a nakon toga je ugrožena Dalmatinska zagora, Hrvatsko primorje, Istra i Slavonija. Najmanje su ugrožena područja brdske Hrvatske i oni imaju najmanju potrebu za postavljanje agrosolara, kaže Karoglan koji je sudjelovao na panelu Agrosunčane elektrane za poljoprivrednu i energetsku proizvodnju.
Tvrdi da se u najugroženijim područjima agrosolari nameću kao potencijalno rješenje ili kao jedan perspektivni agrotehnički zahvat.
Govoreći o nekim otporima da se agrosolari postavljaju na najkvalitetnijim poljoprivrednim zemljištima označenim kao P1 i P2 podsjeća da se kulture koje imaju najviše potrebe za agrosolarima, kao primjerice trajni nasadi ili vinova loza, upravo nalaze na takvim zemljištima.
Upozorava kako nema logike da se kvaliteta zemljišta vezuje uz agrosolare jer se uz njih jedino treba vezati potreba poljoprivredne kulture i područje na kojem se kultura nalazi.
Štite od tuče i mraza
Na konferenciji Dani sunca svoju je prezentaciju imao voditelj razvoja tehnologija EnergoVizija Mislav Kontek i objasnio da agrosunčane elektrane predstavljaju agrotehničku mjeru kojom se prvenstveno osigurava proizvodnja hrane prilagodbom na klimatske promjene te diversifikacijom prihoda poljoprivrednog gospodarstva.
Smatra da one upravo zato postaju sve prisutnije na poljoprivrednim površinama Europe što je prepoznao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji otvara mogućnost korištenja agrosunčanih elektrana u sklopu trajnih nasada.
Kontek kaže kako se pažljivim uvođenjem agrosunčanih instalacija u takve nasade reguliraju temperaturni uvjeti, smanjuje intenzivna evaporacija, održava sadržaj vode u tlu te ublažava negativan utjecaj vremenskih nepogoda i klimatskih promjena.
Pročitajte i ovo
U najosjetljivijim fenofazama one štite nasad od tuče i mraza, dok kroz vegetacijski period održavaju povoljnije mikroklimatske uvjete, te pomažu kod formiranja i dozrijevanja plodova, naglasio je.
Ono što korištenje agrosunčanih elektrana također omogućava je ublažavanje osjetljivosti poljoprivrednog gospodarstva na tržišne poremećaje i nestabilnosti cijena efikasnijim korištenjem površine te proširivanjem svojih djelatnosti na prodaju proizvedene energije, ili putem korištenja proizvedene energije u preradi i skladištenju, rekao je Kontek.
Konferencija Dani sunca u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske tijekom dva dana okupila je u Bolu 400 sudionika i više od 60 predavača i panelista.
Pokrovitelji konferencije bili su Europska komisija, hrvatska vlada i nekoliko njezinih ministarstava, SolarPower Europe, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka.
