Znanstvenici su u srijedu objavili novi model ljudskog genoma koji je bolji od prethodnog jer uključuje raznolikost ljudi i tako bolje odražava globalnu populaciju, pridonoseći sadašnjim pokušajima da se identificira genetska pozadina bolesti i načini njihova liječenja.
Pročitajte i ovo
To "pangenomsko" postignuće objavljeno je 20 godina od prvog sekvencioniranja ljudskog genoma, prekretnice koja je transformirala biomedicinska istraživanja dajući znanstvenicima referentnu mapu za analizu DNK i razumijevanje mutacija koje su odgovorne za nastanak bolesti.
Pročitajte i ovo
Nova analiza genoma mogla bi pomoći u razumijevanju koliko genetske varijacije pridonose zdravlju i bolesti, unaprijediti genetske testove i utrti put razvoju novih lijekova.
Također bi mogla biti korisna u spoznavanju neurorazvojnih poremećaja kao što su shizofrenija, autizam, makro i mikrocefalija kao i metabolizma lijekova.
Rezultat rada, koji je vodio međunarodni konzorcij znanstvenika predvođen američkim državnim Nacionalnim institutom za istraživanje genoma (NGHGRI) zapravo je modifikacija ranijeg modela genoma na način da je riješio njegov ključni nedostatak - to što nije reprezentirao genetske varijacije prisutne među osam milijardi stanovnika svijeta.
Pročitajte i ovo
Prethodni model se temeljio na DNK jedne osobe, a novi je zbirka genoma 47 ljudi različitog porijekla. Znanstvenici planiraju ići dalje i do sredine 2024. uključiti 350 osoba.
Pangenom nije samo jedan referentni genom, nego cijela zbirka različitih genoma. Uspoređujući te genome, možemo izraditi mapu ne samo genoma jednog pojedinca, nego cijele raznolike populacije, rekao je genetičar Benedict Paten koji je vodio istraživanje objavljeno u znanstvnenom časopisu Nature.
Zbirka se sastoji od genoma ljudi afričkog, istočnoazijskog, južnoazijskog, europskog, sjevernoameričkog, južnoameričkog i karipskog porijekla.
Pročitajte i ovo
Genom je genetski otisak organizma, u ovome slučaju ljudskog, i sadrži informacije važne za rast i razvoj. Genom svake osobe se neznatno razlikuje, u prosjeku oko 0,4 posto. Te razlike mogu dosta toga reći o zdravlju osobe, pomoći u dijagnozi i liječenju bolesti te o ishodu liječenja.
